Pretraga tekstova
Strah od recesije, povećanje izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije, kao i pritisak na smanjenje zbog jačanja eura neki su od razloga
U petak su na pariškom MATIF-u cijene pšenice i kukuruza ponovo pale. Mnoštvo je uzroka koji su diktirali tempo promjena. Strah od recesije, povećanje izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije, kao i pritisak na smanjenje zbog jačanja eura neki su od razloga koji su doveli do ovog trenda. Cijene kukuruza su manje pale, a razlog je suša koja je utjecala na smanjenje prinosa s obje strane Atlantika.
Tijekom prošlog tjedna kukuruz u Europi je poskupio za simboličnih 0,25 eura, odnosno 0,1 posto, a cijene pšenice su bile manje za 6,5 eura, odnosno dva posto.
Pšenica na burzama:
Petak, odnosno kraj tjedna, konačno je donio pad. Pšenica za rujanski ugovor koštala je 323 eura/t, dok se kukuruz prodavao za 316,25 eura/t. Uljana repica se u petak za ugovor za studeni prodavala za 612,50 eur/t, a rast je u skladu s cijenama ulja i soje.
Na čikaškoj burzi cijene pšenice, kukuruza i soje su bile pod utjecajem slabljenja dolara. One za pšenicu su imale poticaj u prognozi sjetve u Ukrajini za narednu godinu jer je ta zemlja objavila da će sjetvene površine biti smanjene za 30 do 40 posto.
Kukuruz na burzama:
Početna cijena pšenice od 286,89 eura/t je uvećana za 2,26 posto i iznosila 293,36 eura/toni. Za kukuruz je uvećana za 1,63 posto i iznosila je 265,16 eura/t. Soja se prodavala za 558,79 eura/t, što je uvećanje od 2,56 posto. Cijena zobi je porasla za 2,14 posto, a prodaje se za 273,46 eura.
Tagovi
Tržište žitarica Cijena pšenice Cijena kukuruza Cijena uljane repice Cijena soje Cijena zobi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje