Pretraga tekstova
Sortiment naših ratarskih kultura stvaraju tako da je prilagodljiv u svim klimatskim područjima, od naše umjereno kontinentalne preko mediteranske, sve do suptropske klime jer izvoze u Tursku, Iran, zemlje Magreba, sjeverne Afrike.
Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek za Agroklub govori o Danu polja kukuruza, soje, krmnog bilja i suncokreta održanom u njihovoj organizaciji. Ove godine, prezentacija sjemena proširena je i na sektor voćarstva.
Zdunić podsjeća kako je osječki Institut najveći rasadnik strateških kultura ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama šire regije, od Austrije do Turske. Najveći su izvoznik ratarskog sjemenskog materijala, a u Hrvatskoj je preko 60% pšenice zasijano sortama s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Kod pšenice su to Srpanjka, Kraljica i Katarina. Vodeći su i kod ječma gdje su Titan, Lukas, Barun i Zlatko najzastupljenije sorte.
Ulaskom u Europsku uniju, Institut se morao reorganizirati i prema novim tržišnim uvjetima, ali je to rezultiralo da više od 90% prihoda stječe prodajom svojih kultivara. Posljednjih godina, kao rezultat novog načina poslovanja, otvorili su nova tržišta u Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, ali i uspjeli ući na velika tradicionalno zatvorena tržišta poput turskog i iranskog.
"U Hrvatskoj smo dobili najveće ocjene kao znanstveno-istraživački institut, a u svijetu smo prepoznatljivi kao najveći hrvatski izvoznik. Sortiment naših ratarskih kultura stvaramo tako da je prilagodljiv u svim klimatskim područjima, od naše umjereno kontinentalne preko mediteranske, sve do suptropske klime jer izvozimo u Tursku, Iran, zemlje Magreba, sjeverne Afrike. Tamo gdje smo prisutni, doslovce svi znaju za PIO, na što smo osobito ponosni u ovim vremenima."
Tagovi
PIO Zvonimir Zdunić Poljoprivredni institut Tržište Slovačka Bugarska Rumunjska Srpanjka Kraljica Katarina Lukas Barun Turska Iran
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje