• Zvonimir Zdunić
  • 15.08.2015. 12:00

Uz bok smo svjetskim oplemenjivačima

Svaka druga njiva zasijana je PIO sortimentom, a prepoznat je i u svijetu. Kako će navodnjavanje eliminirati uvoznu robu i sjeme te kakvi su pokusi u planu, saznajemo od ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek.

  • 619
  • 273
  • 0

S Poljoprivrednog instituta Osijek niti jedan znanstvenik do sada nije otišao u inozemstvo, iako su imali takve mogućnosti. Ostali su kod kuće gdje stvaraju i razvijaju najkvalitetnije hibride kukuruza, soje, ječma, pšenice, suncokreta, stočnog graška i crvene djeteline, s kojima osvajaju svjetska tržišta - uz bok Pioneeru, RWA, Syngenti i drugima.

Zbog ostvarenih rezultata, strani stručnjaci ocijenili su ga vrlo dobrim, zbog čega je zaradio epitet jednog od najboljih instituta u Hrvatskoj. Kako su ugrabili svoj dio kolača na globalnom tržištu, ali i koja je formula njihova uspjeha, saznajte u razgovoru s ravnateljem PIO-a Zvonimirom Zdunićem.

Razgovor s ravnateljem Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO).

Najveći hrvatski izvoznik sjemenskog materijala

Strani stručnjaci ocijenili su rad Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO) vrlo dobrim. Jedan ste od najboljih instituta u Hrvatskoj. Što je zaslužno za takvu ocijenu?

Zbog načina na koji PIO funkcionira, kvalitetnih znanstvenih djelatnika i njihova znanstveno-istraživačkog rada koji se očituje kroz objavljivanje publikacija u najprestižnijim svjetskim časopisima te kreiranje novog sortimenta ratarskih kultura, kukuruza, pšenice, ječma, soje, suncokreta, crvene djeteline i stočnog graška te voća.

To je ono što nas svrstava u najbolje hrvatske institute. Što se tiče ratarskih kultura, tu smo i najveći hrvatski izvoznik sjemenskog materijala, prije svega mislim na pšenicu i ječam, soju, lucernu i kukuruz. Radimo puno. Surađujemo sa zemljama Europe i Azije, a iz te međunarodne suradnje stvaramo dodatna sredstva koja ponovno ulažemo u znanstveno-istraživački rad. Poznato je već dugo da novac koji dobivamo iz proračuna nije dovoljan, ali da to nadoknađujemo kroz vlastiti angažman na svjetskom tržištu.

Izvoze u Tursku, Iran, sjevernu Afriku, zemlje Magreba

Po čemu ste prepoznatljivi u Hrvatskoj, a po čemu u svijetu?

U Hrvatskoj smo dobili najveće ocjene kao znanstveno-istraživački institut, a u svijetu smo prepoznatljivi kao najveći hrvatski izvoznik. Sortiment naših ratarskih kultura stvaramo tako da je prilagodljiv u svim klimatskim područjima, od naše umjereno kontinentalne preko mediteranske, sve do suptropske klime jer izvozimo u Tursku, Iran, zemlje Magreba, sjeverne Afrike. Tamo gdje smo prisutni, doslovce svi znaju za PIO, na što smo osobito ponosni u ovim vremenima.

Svaka druga njiva zasijana PIO sortimentom

Najveći su izvoznik ratarskog sjemenskog materijala, a u Hrvatskoj je preko 60% pšenice zasijano sortama s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

PIO prednjači u kvaliteti znanstvenih istraživanja, ima veliku produktivnost i utjecaj na gospodarstvo. Dok vam je srednja ocjena 4,57, utjecaj na gospodarstvo je 4,75. Što konkretno to znači za gospodarstvo, a što za PIO?

Omogućava nam to visok status u međunarodnim krugovima i izuzetno jak poslovni utjecaj na događaje, posebice u svijetu gdje se inozemni kupci odlučuju za naš sortiment. To je ono što se tiče međunarodne važnosti, tamo gdje nam je cijeli svijet konkurencija jer su na tržištu prisutne najbolje svjetske kompanije. Primjerice u Turskoj, prisutne su multinacionalne kompanije Pioneer, Syngenta, KWS, RWA. Riječ je o vrhunskim oplemenjivačkim kućama, a u takvoj konkurenciji se PIO izborio za svoj dio tržišnog kolača.

U Hrvatskoj, pak, možemo reći kako je svaka druga njiva zasijana ratarskim kulturama sortimentom našeg instituta, što je dovoljan dokaz o kvaliteti rada i prepoznatljivosti na domaćem tržištu na kojem obilježavamo 137 godina postojanja. Kroz stoljeće i pol djelovanja, PIO se etablirao, a posljednjih pet godina i profilirao kao najveći izvoznik, što nam omogućava određeni gospodarski utjecaj u svijetu, prije svega kada je netko u dvojbi koji sortiment izabrati. Morate biti iskreni s kupcem, a mi smo sretni jer imamo najbolji materijal u Hrvatskoj te ga možemo preporučivati za najrazličitije vrste uzgoja.

Između osam i 10 tisuća tona sjemena godišnje

Danas na PIO dorađuju između osam i 10 tisuća tona sjemena godišnje.

Pohvalili ste se dobrim rezultatima, posebice u proizvodno-izvoznoj orijentaciji uz navod kako ne možete toliko sjemena proizvesti koliko se na tržištu traži. Koja se sjemena traže i na kojim tržištima?

U montaži smo naše treće dorade sjemena. Do prije 10-ak godina, bila nam je dovoljna jedna. Povećali smo kapacitete, investirali u ljude, opremu, popunili i hijerarhijsku strukturu, najbolje mlade ljude stavili smo na odgovarajuća mjesta, što je rezultiralo novim sortimentima i većom potražnjom. Nekada smo dorađivali 2.000 do 3.000 tona sjemena različitih kultura godišnje, a danas između 8.000 i 10.000. S puštanjem u pogon i treće dorade, pokrit ćemo potrebe naših kupaca koji moraju biti sigurni da sortiment koji dobiju nije samo u genetskom smislu izvanredan i prilagodljiv na sve vremenske uvjete uzgoja, nego da je sjeme koje nađu u vreći vrhunske kvalitete klijavosti, energije klijavosti i uporabne vrijednosti.

Najzastupljenije sorte ječma i pšenice, lucerne i soje!

Sorte pšenice kreirane na PIO, najzastupljenije su među ukupno zasijanim površinama u Hrvatskoj. Čak tri od pet sorti je s PIO-a. O kakvim i kojim sortama je riječ? Što ih odlikuje?

Točno. Kod pšenice su to Srpanjka, Kraljica i Katarina. Vodeći smo i kod ječma gdje su Titan, Lukas, Barun i Zlatko najzastupljenije sorte. U Hrvatskoj je preko 60% pšenice zasijano našim sortama, ječma preko 70, lucerne 90 te soje između 75 i 80%. To su rezultati koji dovoljno govore svakome tko ih zna čitati. Nudimo najkvalitetniji sortiment, po cijenama koje odgovaraju našoj poljoprivredi, što znači da kupce ne kidamo.

Treba znati prezentirati kvalitetu

U izvozu traže dodatni financijski dio koji im omogućuje stabilnost poslovanja!

Cijene sortimenta sjemenske robe u svijetu rastu, a mi pokušavamo to što više ublažiti. Nekada uspijemo, a nekada ih moramo povećati uz najmanji mogući postotak, jedan do tri. Takvo povećanje je isključivo zbog cijena koštanja energenata koje moramo pratiti kako bismo ostali u nekom paritetu. Pri tome gledamo što manje oštetiti poljoprivrednog proizvođača kako on to ne bi uopće osjetio ili ga ne bi jako osjetio budući nam je cilj raditi i narednih 137 godina. Mislim kako je recept za društvo za izlazak iz krize način na koji radi PIO. Prije svega se treba orijentirati na kvalitetu koju treba znati prezentirati kako na domaćem tako i na stranim tržištima, a u izvozu tražiti dodatni financijski dio koji omogućuje stabilnost poslovanja u teškim vremenima jer hrvatsko tržište svojom veličinom nije dovoljno niti je platežno sposobno da omogućava održavanje jednog takvog sustava. Prerasli smo domaće tržište i ono nam samo nije dovoljno.

Neriješena zakonska regulativa

Osjeća li se i kod vas trend pada broja površina zasijanih pšenicom u Hrvatskoj?

Svakako da se osjeti. To je problem cijele Hrvatske, a mogu reći i dobrog dijela Europe. S jedne strane je riječ o zakonskoj regulativi koja je poljoprivrednicima omogućila da siju takozvano farmerovo sjeme, međutim oni umjesto njega najčešće posežu za tavanušom. Farmerovo je, ipak, dorađeno, tretirano i sjeme koje poljoprivredni proizvođači ostavljaju za sebe iz godine u godinu, dok je tavanuša također sjeme koje si proizvođači ostavljaju iz prethodnih godina, ali bez ikakve dorade i tretmana, plaćanja licenci vlasniku, a to smo mi, oplemenjivačke kuće, domaće i inozemne. To nije dovoljno dobro regulirano zakonom.

Sijanje tavanuše veliki je problem na hrvatskim poljima!

Tako s jedne strane imate neriješenu zakonsku regulativu koja se naravno koristi, a s druge strane nemate kontrolu nad takvim usjevima, zbog čega smo zapravo svi na gubitku. Zato smo i apelirali da se što prije donese kvalitetna zakonska regulativa koja će s jedne strane omogućavati seljacima da zaista siju takvo sjeme, ako žele, iako im to ne bih preporučio jer ono nema kvalitetu, klijavost, energiju i nikada ga neće imati kao certificirano, dorađeno sjeme, pa je ono u Europi namijenjeno za gospodarstva koja ostvaruju vrlo male prihode s malim površinama.

Tavanuša dovodi do bolesti koje prezimljavaju u tlu

Ono nije namijenjeno za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju i velike sustave. Takav se trend može promijeniti kada to farmeri uvide. Ipak, najveći dio proizvođača ne sije tavanušu, nego kvalitetno sjeme. A oni koji su na tavanuši, shvatit će koliko bolesti i problema u doradi i otkupu oko takvog zrna mogu imati. Nije to povezano samo s jeftinim sjemenom, nego ljudi koji ga kupe i ostave, oni obično manje gnoje i ulažu u daljnji repromaterijal. Loše sjeme i agrotehnika, neprimjerena primjena gnojiva i sredstava za zaštitu bilja dovode do pojave bolesti usjeva koji onda prezimljavaju, ostaju u zemljištu, pa se iz godine u godinu situacija samo pogoršava. Poljoprivrednici s takvim pristupom poljoprivredi ili korištenjem lošeg sjemena vrlo brzo će osiromašiti svoju djecu.

Navodnjavanjem ćemo eliminirati uvoz sjemena

S obzirom kako ste najveći domaći izvoznik sjemenske pšenice, ječma, soje, kukuruza i lucerne, kakvi su trendovi u svijetu?

Prisutni smo u svim zemljama bivše Jugoslavije, ali i u EU, od Velike Britanije, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, radimo i sa zemljama Bliskog Istoka, kao što su Turska i Islamska Republika Iran, a u pregovorima smo s Egipćanima i Marokancima oko otvaranja tržišta zemalja Magreba sjeverne Afrike. Mislim kako ćemo u tome uspjeti. Nedavno smo sjeme na testiranje poslali i u Pakistan.

Pokazat će javnosti kako izgleda poljoprivreda uz navodnjavanje!

Očekujemo i tu dobre rezultate. S takvim pristupom mislim da možemo kompenzirati ovo što se događa kod nas, a to je da se nešto manje površina sije nego prije. U svijetu se traže sve kulture, ovisi o godini što pojedine zemlje u svojoj bilanci trebaju. U Turskoj imamo spremne pokuse koje ćemo pokazati javnosti, kako izgleda vrhunska poljoprivredna proizvodnja uz navodnjavanje.

Preporučio bih i našim ljudima navodnjavanje jer bez toga se ne može računati na ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju. Iako je u Hrvatskoj posljednjih 20-ak godina puno novca uloženo kako bi se ovaj problem pokušao riješiti kroz različite poticaje, on je i dalje prisutan. Mislim kako je konačno došlo vrijeme da se puno veći dio površina počne navodnjavati. Izgradnjom sustava za navodnjavane spasit će se poljoprivredna proizvodnja, u mnogim dijelovima će postati i samodostatna, a na taj će se način eliminirati i dobar dio uvozne robe i sjemena. Takvu razvijenu poljoprivredu želimo vidjeti jer imamo izuzetno dobru klimu i izvanredne institucije koje proizvode sjeme.

Brži proces selekcije

Što izvozite u najvećim količinama i gdje?

Surađujemo s Čileom na južnoj hemisferi posljednjih desetak godina. Tamo radimo s materijalima koje kasnije testiramo i u Hrvatskoj, Turskoj, Iranu, različitim klimama. U Čileu radimo drugu, zimsku generaciju naših kultura. Kada je ovdje zima, tamo je ljeto, a zbog toga to i radimo. Kroz jednu kalendarsku godinu imamo dva vegetacijska razdoblja. Na taj način ubrzavamo proces selekcije i stvaranja.

Nitko ne želi s PIO-a u inozemstvo

Glavna djelatnost PIO je znanstveno-istraživačka, ali ona vezana uz poljoprivredu. S obzirom na tu činjenicu, koliko kontaktirate s domaćim i stranim farmerima?

Stalno unapređuju kvalitetu sortimenta, a inovacija je cilj broj jedan!

Što se tiče inozemnog tržišta, svakodnevno smo na putovanjima. Izuzetno su nam važna iskustva i povratna informacija korisnika našeg sjemena, kako domaćih tako i stranih. Što o nama misle zadovoljni, ali i nezadovoljni kupci. Svaka tvrtka ima ponekog nezadovoljnog kupca, i tu informaciju jako cijenimo te ju proslijeđujemo oplemenjivačima kako bi znali što trebaju popraviti u sortimentu. Imamo i ekipe na terenu u Hrvatskoj, promotore koji obilaze poljoprivrednike, ulaze u svako dvorište, tvrtku, pokazuju i nude sjeme te pokuse.

Uvijek se dogodi da ono u što vjerujete ne pokaže očekivani rezultat, ali s druge strane - u ono što ste polagali manje nade, na tržištu se pokaže toliko prilagodljivom i traženom robom. Najveći broj našeg sortimenta je jako dobro istestiran u zemlji i inozemstvu pa je preko 90% onoga na što računamo u pokusima, dok uvijek ima onoga što se ugasi. To je čar znanstveno-istraživačkog rada. Naši znanstvenici su proputovali cijeli svijet i imaju određena znanja koja na PIO pokušavamo konglomerirati i primijeniti. Nikada ni jedan znanstvenik, oplemenjivač nije otišao s PIO, iako su svi godinama boravili u inozemstvu, nego su se vratili kući. Sve ono što smo mogli, napravili smo za PIO, a preko toga za naše selo, znanost i sve one koji žive od poljoprivrede.

Svaki znanstvenik je sam sebi ograničenje

Kakvi su planovi PIO?

S PIO-a dosada nije otišao niti jedan zaposlenik, a kadrove izabiru s popisa 10% najboljih studenata agronomije!

Od jeseni će biti tri dorade sjemena u punom pogonu. Planiramo zadržati vodeću poziciju među hrvatskim institutima, a inovacije su ono što bilo koju tvrtku, instituciju ili poduzetnika čini vodećim. Sav naš sortiment su inovacije, unapređivanje postojećih sorti na kojima stalno radimo kako bi bile što bolje. Tvrtka smo srednje veličine, zadržali smo sve ljude, njihove dohotke, povećali smo plasman sjemena, investirali u kupovinu zemljišta.

S PIO-a do sada nije otišao niti jedan zaposlenik, i na to smo osobito ponosni. Nije riječ o plaći, nego uvjetima u kakvima radite. Svaki znanstvenik je sam sebi ograničenje. Sve ovisi o tome kakav kadar birate, a u znanstveno-istraživačkom radu riječ je o ljudima koji s velikom strašću prilaze svome poslu. U razvoj svakog hibrida uložen je ogroman rad, prosječno je za razvoj jednoga kvalitetnog potrebno između osam i 10 godina rada, što znači da za radnog vijeka ne možete stvoriti puno vrhunskih hibrida.

Kadrove izabiremo s popisa 10% najboljih studenata s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i osječkog Poljoprivrednog fakulteta. Moramo izabrati vrlo kvalitetne ljude od kojih se očekuju rezultati, ali im zato morate pružiti sve moguće uvjete da nitko ne može reći kako ste ih u nečemu ograničili. Zato, kada uzmete najbolju sirovinu, ponudite najbolju tehnologiju, onda očekujete i vrhunske rezultate. To je ono što održava PIO.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Više [+]

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Ječam

Ječam

Sinonim: - | Engleski naziv: Barley | Latinski naziv: Hordeum vulgare L.

Ječam se uglavnom koristi kao stočna hrana jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U hranidbi stoke ječam se koristi kao prekrupa (izmrvljeno zrno koje se koristi za dodavanje... Više [+]

Suncokret

Suncokret

Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.

Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]

Tagovi

Poljoprivredni institut Osijek Zvonimir Zdunić Hibridi Oplemenjivači Kukuruz Soja Pšenica Ječam Suncokret Osijek Ravnatelj Pioneer Sortiment Istraživački rad Publikacije Pioneer RWA KWS Azija Europa Iran Turska Magreb Afrika Lucern


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

NA STIPANJU U BRIŠEVU - Ovca mog rođaka Nede Grabovca donijela na svijet umiljato janje. Jedva je pristala da ga uzmem u naručje. Ovca Zrna ljubi svoje janje.