Optimizacija organske i mineralne gnojidbe kao odgovor na klimatske promjene

Klimatska nestabilnost i promjene u vidu povećanih prosječnih temperatura i sve češćih i izraženijih odstupanja, posebice u pogledu količine i dinamike oborina, značajno utječu na potrebne agrotehničke mjere. Pored neophodne otpornosti genotipova usjeva na nedostatak i/ili suvišak vode, potrebno je optimizirati raspoloživost hraniva tijekom vegetacije.

Stoga je nužno poticati mjere koje doprinose povećanju sadržaja humusa u tlu, koji je glavni izvor biljnih hraniva, te "nositelj" apsorpcijske i puferne sposobnosti tla, neophodan za optimalne vodozračne odnose i sve mikrobiološke aktivnosti. 

Agrotehničke mjere koje čuvaju i izgrađuju humus jesu redovita primjena kvalitetnih (zrelih i stabilnih) stajskih gnojiva, komposta i ostalih organskih gnojiva, primjena zelene gnojidbe, uzgoj višegodišnjih leguminoza te uvođenje postrnih usjeva u plodored i dr. 

Odgovarajućom agrotehnikom do više humusa

Istraživanja kojima se uspoređuju konvencionalni i ostali (alternativni) vidovi održive poljoprivrede (ekološka poljoprivreda, integrirani održivi sustavi proizvodnje i sl.), pokazuju da je primjenom odgovarajuće agrotehnike moguće povećati sadržaj humusa u tlu i održati njegovu rastresitost te stabilnost strukturnih agregata sa signifikantnim učinkom na optimizaciju gospodarenja vodom i očuvanja plodnosti tla. Vrlo je značajan i optimalan izbor vrste usjeva, i kultivara kao važna mjera prilagodbe na klimatske promjene.

Uočene dugoročne promjene organske tvari tla. Što je uzrok?

Navedene mjere zahtijevaju progres u planiranju poljoprivredne proizvodnje i razvoj osviještenosti o izazovima koje klimatske promjene donose. No, one se istovremeno i naslanjaju na principe očuvanja ruralnog prostora i ruralnog razvoja i mogu poslužiti u ublažavanju ranjivosti poljoprivrede, naročito malih poljoprivrednih gospodarstava. 

Ispitivanjem agronomske učinkovitosti agrotehničkih mjera prilagodbe i optimizacije organske i mineralne gnojidbe i navodnjavanja bave se stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) koji zajednički provode projekt  AGROEKOTEH.

Uloga organskih gnojiva

Kroz provedbu jednog od postavljenih specifičnih ciljeva, u vegetacijskim pokusima na polju te u kontroliranim uvjetima ispituje se uloga organskih gnojiva, kako stajskih tako i kompostiranih organskih ostataka, na izravan fertilizacijski učinak. 

Kako napominje prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, cilj istraživanja je utvrditi u kolikoj mjeri organska gnojiva mogu zamijeniti dio hraniva (NPK) koja u najvećoj mjeri u tlo unosimo u mineralnom obliku. Osim toga, istraživanje uključuje postavljanje poljskih pokusa s tretmanima organske i mineralne gnojidbe s ciljem utvrđivanja raspoloživosti dušika (N) i fosfora (P), pokuse s tretmanima gnojidbe i navodnjavanja u kontroliranim uvjetima u fitotronu te laboratorijska istraživanja utjecaja agrotehničkih mjera na istraživana svojstva tla, prvenstveno na raspoloživost P i N te sadržaj humusa. 

Pored toga, organska gnojiva, kao kondicioneri pozitivno utječu na čitav niz svojstava tla, od stabilnosti strukturnih agregata i povećanja vodnog kapaciteta, preko redukcije ispiranja i gubitaka hraniva do povećanja kapaciteta sorpcije i elastičnosti tla. Uz sve to hraniva dodana organski, jeftinija su od onih dodanih mineralnim gnojivima, što je vrlo značajno, pa se postavlja pitanje u kojoj mjeri možemo mineralnu gnojidbu zamijeniti organskim gnojivima, pojašnjava prof. dr. sc. Domagoj Rastija. 

Poljski pokusi na suncokretu

Stoga su dva istraživača zajedno sa svojim timom na FAZOS-ovom pokušalištu Tenja 2021. godine proveli pokus s uzgojem suncokreta uz različite gnojidbe mineralnim i organskim gnojivima. Istraživanje je provedeno na osrednje humoznom tlu (2,34 % humusa), neutralne kiselosti 6,58, slabo opskrbljeno fosforom (10,87 mg P2O5/100 g) i dobro opskrbljeno kalijem (24,80 mg K2O/100 g). 

U uzgoju suncokreta korišteno je pet različitih sustava:

1. kontrola bez gnojidbe
2. gnojidba mineralnim gnojivima (122 kg/ha N i 40 kg/ha P2O5),
3. gnojidba goveđim stajski gnojivom (34 t/ha, tj. 170 kg/ha N i 68 kg/ha P2O5),
4. gnojidba kompostom (17 t/ha) i
5. kombinacija reducirane mineralne gnojidbe (70 kg/ha N i 40 kg/ha P2O5)+ gnojidba goveđim stajskim gnojivom (17 t/ha).

U navedenim gnojidbama s mineralnim gnojivima provedena je jedna prihrana sa 100 ili 200 kg/ha KAN-a. 

Očekivano je najmanji prinos zrna suncokreta izmjeren na kontrolnom tretmanu bez gnojidbe, za takve uvjete proizvodnje čak vrlo visokih 2,92 t/ha. Ovom svakako pridonosi relativno visoka količina mineralnog N utvrđenog u tlu prije sjetve (79 kg/ha) uz očekivanu godišnju mineralizaciju više od 60 kg/ha N. Ostale su proizvodnje rezultirale podjednakim prinosima bez značajnih međusobnih razlika od 3,9 t/ha (mineralna gnojidba) do 4,2 t/ha uz kombinaciju mineralne i goveđeg stajnjaka (slika 2). Na ovim su površinama prije sjetve utvrđene veće količine mineralnog N (83-98 kg/ha) nego na površinama bez gnojidbe, što je posljedica mineralne gnojidbe (utvrđeno 83 kg/ha), kombinacije mineralne i organske (90 kg/ha) ili  pak stajnjakom (98 kg/ha).

Utjecaj gnojidbe vidljiv je i po različitim koncentracijama N u zrnu suncokreta jer su utvrđene najniže koncentracije uz onu kompostom i na kontrolnom tretmanu bez gnojidbe (2,5 %), a značajno veće na ostalim tretmanima (2,8 – 2,9 %). Kao posljedica razlika u prinosima i koncentracijama dušika, najmanja je ukupna količina N koja je prinosom zrna odnesena s proizvodnih površina bez gnojidbe (74 kg/ha), a različite gnojidbe rezultirale su odnošenjem 115-119 kg/ha N. Također je i vegetativnom nadzemnom masom najmanje N izneseno iz tla bez gnojidbe (samo 37 kg/ha), dok je uz nju iznošenje bilo 57-69 kg/ha N.  Dakle, ukupno je iznošenje N bez gnojidbe bilo 111 kg/ha, a uz nju 174-184 kg/ha. 

Konačno, možemo zaključiti da na osrednje humoznom tlu optimalne pH vrijednosti gnojidba stajskim gnojivima može učinkovito zamijeniti dio mineralne gnojidbe dušikom. Tako je 122 kg/ha N dodano mineralnom rezultiralo povećanjem ukupnog iznošenja N za 73 kg/ha, a 170 kg/ha N dodano stajskim gnojivom povećanjem iznošenja 63 kg/ha. To znači da je nakon gnojidbe stajskim u tlu očekivano ostala značajna količina N i za sljedeću vegetaciju, što je dodatna korist gnojidbe stajskim gnojivima.   

Rezultati provedenih aktivnosti projekta još uvijek su u fazi obrade, nakon čega će se na temelju prikupljenih i obrađenih podataka poljoprivrednicima sugerirati konkretne mjere za optimizaciju gospodarenja tlom i prilagodbu agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama u području humizacije tala, optimizacije navodnjavanja i gospodarenja vodom, gnojidbe dušikom i fosforom te neutralizacije suvišne kiselosti tla.

Projekt je započeo 1. veljače 2020. i traje do 31. svibnja 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.442.247,77 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 2.835.902,96 kn. 

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.