• Poljoprivredno zemljište
  • 01.11.2020. 12:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu treba vratiti dignitet agronomskoj struci

Nikako mi nije jasno zašto se ponosiš kad si liječnik, a ne ponosiš se kad si proizvođač hrane, kada si agronom. Po meni je liječiti ljude i proizvoditi hranu jednaka odgovornost, kaže izv. prof. dr. sc. Brigita Popović, predsjednica Hrvatskog tloznanstvenog društva

Foto: Renata Prusina
  • 6.463
  • 2.126
  • 1

Navršena je godina dana od kada je osječka znanstvenica, izv. prof. dr. sc. Brigita Popović preuzela voditi Hrvatsko tloznanstveno društvo (HTD), krovnu udrugu znanstvenika i stručnjaka koji se bave proučavanjem tla. Prva je to predsjednica iz Slavonije, rekli bismo - napokon, jer ipak je na istoku Hrvatske najplodnije i najkvalitetnije tlo. Nominirana je za ovu funkciju nakon posljednjeg kongresa HTD-a u čijoj je organizaciji sudjelovala kao tajnica društva, na prijedlog dotadašnje predsjednice prof. dr. sc. Marije Romić i apsolutnu podršku ostalih članova.

"Prihvatila sam kandidaturu i predsjedavanje Društvom za iduće četiri godine, kao svojevrstan prirodni slijed funkcija. Drago mi je što je predsjedavanje 'preneseno' u Slavoniju, pa tako, uz kolege iz Zagreba i Poreča, s našeg fakulteta u tijelima Izvršnog odnosno Nadzornog odbora aktivno sudjeluju ponajviše djelatnici Zavoda za agroekologiju i zaštitu okoliša Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, među kojima prof. dr. sc. Zdenko Lončarić,  prof. dr. sc. Domagoj Rastija, doc. dr. sc. Vladimir Zebec, koji je i blagajnik društva“, predstavila je prof. Popović u našem razgovoru dio nove postave vodstva društva u narednom razdoblju ističući da HTD okuplja nešto više od stotinjak članova.

Baština duge tradicije 

Članovi društva, pojasnila je, su svi oni koji se bave proučavanjem tla, primarno profesori sa svih poljoprivrednih fakulteta, ali i instituta, te agencija kao što je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) odnosno djelatnici Centra za tlo. Društvo baštini dugogodišnju tradiciju djelovanja zabilježenog još u prvoj polovici 20. stoljeća, konkretno 1931.

Sljednik je sekcije tadašnjeg Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta, te od 1976. Društva za proučavanje tla Socijalističke Republike Hrvatske. Osamostaljivanjem Hrvatske od 1992. godine nastavlja djelovati kao Hrvatsko društvo za proučavanje tla, a na svom saboru 2000. godine donosi odluku o promjeni naziva u Hrvatsko tloznanstveno društvo. Članovi su i europskog i svjetskog udruženja za proučavanje tla, a imaju i poseban dio zadužen za praćenje analitike tla i rada laboratorija na nivou Europske unije, pri Svjetskoj organizaciji za hranu i poljoprivredu FAO.

Analiza tla na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek

U svom ćete radu zasigurno zadržati dosadašnje dobre prakse, među kojima su održavanje kongresa svake četiri godine kao i godišnje skupštine društva?

U sklopu djelovanja društva svake se četiri godine organizira stručno-znanstveni skup, uvijek aktualne tematike, i svaki puta na drugom mjestu širom Hrvatske. Posljednji, 13. po redu kongres, je bio održan 2018. godine u Vukovaru naziva "Potencijali tla i zemljišnih resursa: ključne uloge znanosti i učinkovitih politika“.

Nadalje, Društvo se sastaje barem jednom godišnje, tradicionalno oko 5. prosinca, na Svjetski dan tla, kada osim redovite godišnje inventure rada društva, imamo i predstavljanje novih istraživanja naših kolega ili značajnih projekata, ali i posebno predavanje gosta, vanjskog predavača. Tako planiramo i ove godine, ovoga puta u Poreču, no zbog Covid-a za sada ne možemo potvrditi hoće li Skupština biti uživo ili on-line, ali će je svakako biti, uključujući i gostujuće predavanje.

Internet, facebook, korona..

Koje su novine uvedene u rad društva u ovom kratkom proteklom razdoblju?

Sve naše aktivnosti redovito objavljujemo i na Facebook-u, što je novina koju smo uveli u posljednjih godinu dana, a jako ju vole pratiti studenti, pa primjerice objavljujemo i fotografije s terenskih i laboratorijskih vježbi, promoviramo objavljene knjige i udžbenike sl. Više smo se angažirali i u aktiviranje mrežne stranice (www.tloznanstvo.eu) na kojoj objavljujemo sve aktualnosti koje su vezane za proučavanje tla, zakonske legislative i objavljene publikacije. Pokušavamo spojiti i struku i znanost i nastavu, i zapravo popularizirati naš rad kako među mladim ljudima, našim studentima, tako i među širom zajednicom.

Novi su mediji zasigurno olakšali rad društva u vrijeme koronakrize, no ona je ipak ograničila neke aktivnosti?

Ono što smo imali u planu, a nažalost zbog Covida nismo mogli realizirati, je organizacija stručne ekskurzije. To je također jedna od tradicija Hrvatskog tloznanstvenog društva, koja podrazumijeva da se u sklopu jednodnevnog ili dvodnevnog okupljanja bavimo top-temom hrvatske poljoprivrede u tom trenutku. S obzirom na situaciju s hrvatskim poljoprivrednim zemljištem i s obzirom na prateće pravilnike o zaštiti tala od onečišćenja, ove godine je ekskurzija trebala biti s temom pravilno uzorkovanje tla i interpretacija rezultata analize tla. Planirali smo ju održati u Lonjskom polju u lipnju, no to ipak nije bilo moguće realizirati zbog poznatih razloga, ali se nadamo da ćemo nagodinu uspjeti.

Zašto je važna analiza tla? Koji laboratoriji i po kojoj cijeni rade taj posao?

Inače, analitika tla se obavezno provlači kao tema na dvodnevnim susretima posljednjih godina izuzetno aktivne sekcije unutar HTD-a, sekcije Ishrane bilja. Sekcija Ishrane bilja sastaje se svake godine i čine ju kolege sa svih institucija koje se bave analizom tla u Republici Hrvatskoj. Naime, većina naših laboratorija, koji se bave analizom tla su ili ovlašteni ili akreditirani laboratoriji za analizu tla, i volimo svake godine usporediti rezultate, i vidjeti koliko smo ujednačeni.

Isto tako, svake godine u sklopu našeg druženja, kroz predavanja naših članova saznajemo novosti iz struke i znanosti. Posebno se bavimo interpretacijom rezultata analize tla kao glavnog aspekta kod izdavanja preporuke, što posljedično vodi ka kvalitetnom praćenju stanja poljoprivrednog zemljišta i očuvanju poljoprivrednog zemljišta od degradacije, što je naš primarni zadatak. 

Pozitivni pomaci u kontroli plodnosti tla

I kakvo je stanje tla u Hrvatskoj? Trebamo li biti zabrinuti?

Zapravo možemo biti zadovoljni. Problem se najčešće pojavljuje, i o tome smo puno pričali, u sadržaju organske tvari ili humusa, kako to popularno zovemo. Ispitivanja su pokazala da je došlo do pada sadržaja humusa u tlu, a razlozi za to su višestruki. Primarni je taj što je došlo do opadanja stočnog fonda, ako uopće o stočarstvu u Republici Hrvatskoj i možemo govoriti, tako da nemamo dovoljne količine organskih gnojiva, koje je povrh toga i neravnomjerno raspoređeno u različitim područjima RH, pa dolazi i do neravnomjernog unošenja organske tvar u tlo.

izv. prof. dr. sc. Brigita Popović, predsjednica Hrvatskog tloznanstvenog društva

Istovremeno mi se čini, kako se zaboravilo na zelenu gnojidbu u plodoredu, odnosno na zaoravanje biljaka pogodnih za povećanje sadržaja humusa u tlu. Moram reći da je tu Ministarstvo poljoprivrede napravilo dosta dobre pomake sa zelenim plaćanjem, pa očekujem da će doći do poboljšanja u tom smislu, i da ćemo dugoročno uspjeti sačuvati naše tlo.

Veliki je napredak i u tome što su kontrolu plodnosti tla dužni provoditi svi poljoprivredni proizvođači, a ne više samo oni koji gospodare državnim poljoprivrednim zemljištem. To će svakako doprinijeti zaustavljanju degradacije tla u svakom smislu. Mislim da je ova obveza sasvim u redu, jer na koncu ako ste uzeli poljoprivredno zemljište u zakup morate imati obvezu i odgovornost da ga sačuvate i vratite barem u istom stanju u kakvom ste ga zatekli, ako ne i u boljem.

Prekid šutnje akademske zajednice 

Koje biste probleme još istaknuli o kojima treba progovoriti odnosno koje bi trebalo rješavati?

Mi kao društvo često upozoravamo na neke probleme koji su se javili. Javnosti je sigurno poznato da se akademik Ferdo Bašić oglasio o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, i pozvao akademsku zajednicu kako on to kaže 'na prekid šutnje'. Ne mislim da akademska zajednica toliko šuti, jer je dobar dio nas involviran i u donošenje različitih zakona i pravilnika vezanih uz tlo, ali se ponekad pitam jesmo li mi tu samo zbog alibija ili nas se uistinu čuje i sluša. No, trebamo li upozoravati na probleme – trebamo, postoji li problem u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu - postoji, i mislim da je sada pravi trenutak da damo jači i veći doprinos u 'reorganizaciji' zakona, da to tako nazovem. 

U kojem smislu i na koji način?

Prvo bismo trebali reagirati u zaštiti agronoma odnosno agronomske struke. Jedan od glavnih uvjeta kod zakupa ili kupovine državnog poljoprivrednog zemljišta bi trebao biti obvezno obrazovanje iz područja poljoprivrede. Obrazovanje, bilo srednje ili visoke stručne spreme, se danas naime boduje kao dopunski, a ne kao osnovni uvjet, i mislim da je tu primarni problem. Trebalo bi se vrlo ozbiljno razmotriti pitanje gdje je mjesto agronomu. Vidimo da danas apsolutno svatko može gospodariti poljoprivrednim zemljištem.

Nikako mi nije jasno zašto se ponosiš kad si liječnik, a ne ponosiš se kad si proizvođač hrane, kada si agronom. Po meni je liječiti ljude i proizvoditi hranu jednaka odgovornost.

Mislim da se premalo pita agronomsku struku, bilo kojeg smjera, odnosno da je njezina uloga premala, gotovo ništavna. To bi se trebalo unijeti u novi Zakon. Na način, ako imate u zakupu nekoliko stotina hektara poljoprivredne površine i mislite se baviti ratarskom proizvodnjom - morate zapošljavati agronoma, ako imate hektare voćnjaka ili vinograda, ili se bavite stočarskom proizvodnjom bilo kojeg tipa-morate zapošljavati agronoma. Za definiranje konkretnih brojki, kolike će te uvjetne površine i uvjetni broj grla stoke biti, imamo jako puno kompetentnih ljudi koji će to vrlo rado i odgovorno odrediti.

Licence za agronome 

Zapošljavanje agronoma zasigurno bi doprinijelo i ostanku mladih ljudi u državi...

Na ovaj bismo način i mladim ljudima koji upisuju naše fakultete barem donekle osigurali budućnost. Godišnje kod nas diplomira oko 400 studenata, a ako gledate po podacima Zavoda za zapošljavanje, oko 20-ak njih se zaposli u velikim sustavima. I onda se danas događa da mladi agronomi nakon studiranja ili odu van ili upišu drugi fakultet. Imali smo studenticu s prosjekom 5,0 koja je po završetku studija rekla da ide upisati policijsku akademiju! Dake, mladim stručnjacima treba vratiti nadu.

Iskri oko Zakona o poljoprivrednom zemljištu, rješenje je referendum?

Ne mislim da tu neće doći do otpora nekih ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, što je u redu, ali ako je nešto u Zakonu, onda to morate poštivati. Ne kažem da svaki OPG ili svaka proizvođačka jedinica mora imati jednog agronoma, neka se udruže. Zato je u planu propisivanje po hektarima, a ne po subjektima. Kad smo već kod toga, uvijek se priča o velikima i malima. Tu bismo priču pokušali izbjeći, jer su važni i veliki i mali. Ono što je još važnije je da imaju ista prava i zakon se treba odnositi jednako na sve.

Kad smo već spomenuli zaštitu agronomske struke i definiranja položaja agronoma, što je s radom Agronomske komore osnovane prije četiri godine?

Nepotrebno je istaći da svako zanimanje ima svoju komoru koja ga prati i štiti. Vjerujem da će se konačno pokrenuti i rad Agronomske komore, jer postoje jako dobre inicijative od visokopozicioniranih ljudi koji ju vode. Agronomska komora ima u planu i izdavanje licenci za agronome, koji će tada imati ovlasti ovjeravati različite planove upravljanja kako državnim zemljištem tako i, primjerice, različite projekte vezane uz podizanje stočarskih farmi. Jer je sada slučaj da kod podizanja farmi na projektu radi licencirani arhitekt i licencirani građevinar, a onog trenutka kada u tu štalu ulazi živo biće, potpuno nelogično, više nije potreban licencirani stručnjak koji će to sve skupa voditi i reći je li ta proizvodnja ekonomski i ekološki održiva, isplativa i sl.

Upravo djelovanje Agronomske komore i budućnost mladih agronoma i vraćanje digniteta agronomskoj struci bit će tema okruglog stola na simpoziju agronoma iduće veljače u Vodicama koji će organizirati Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Hrvatsko tloznanstveno društvo uz svesrdnu podršku Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Zapisnik s ovog okruglog stola sa svime što je krucijalno za zaštitu struke za njezin prosperitet i ono što bi se trebalo uvrstiti u buduće zakone i pravilnike koji su vezani uz poljoprivrednu proizvodnju, bit će predočen Ministarstvu poljoprivrede i ostalim relevantnim instancama.

Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o poljoprivrednom zemljištu se, kao je već istaknuto u medijima, u dvadesetak godina mijenja gotovo isto toliko puta. Očito je puno problematičnih točaka. Imate li još prijedloga za zakonodavce?

To je samo početak. Od nečega se mora početi. Jako puno se o tome priča, ali se jako malo radi. Konkretiziralo se do sada nije ništa. Jednako kao što se jako puno priča o strategiji poljoprivredne proizvodnje. Primarno se nije konkretiziralo u rajonizaciji poljoprivredne proizvodnje i u finalizaciji proizvodnje. Možemo reći da nema ni adekvatne podloge za kvalitetnu regionalizaciju poljoprivredne proizvodnje, jer je, između ostaloga, definicija poljoprivrednog zemljišta dvosmislena. Nije posve jasno određuje li se zemljište stanjem u naravi ili prema katastarskoj kulturi.

Nažalost, ni danas ne znamo koliko imamo obradivih površina. Po meni je to potpuna neodgovornost prema ovom dragocjenom prirodnom resursu.

Dakle, u novom bi se Zakonu trebala precizirati definicija poljoprivrednog zemljišta. Nadalje, izostala je i definicija cjelokupnog opsega načina korištenja zemljišta, a kod procjene se ne uzimaju u obzir tehničko-tehnološki i socijalno-ekonomski aspekti, odnosno zanemaruje se multidisciplinaran pristup.

Posebno je osjetljiv socijalno-ekonomski aspekt problema, koji se primarno odnosi na to da je naše poljoprivredno stanovništvo staro, što treba nekako 'nježno' promijeniti da se ti ljudi ne osjećaju zanemareno i napušteno, ali da im se stavi do znanja da je vrijeme da netko mlađi voditi njihova poljoprivredna gospodarstva.

To je sve ono o čemu mislimo aktivno progovarati u budućnosti.

Očuvanjem tla čuvamo vlastiti suverenitet

Znamo li uopće koliko imamo obradivih površina, jer podaci su vrlo zbunjujući?

Nažalost, ni danas ne znamo koliko imamo obradivih površina. Po meni je to potpuna neodgovornost prema ovom dragocjenom prirodnom resursu. Članak 52. Ustava Republike Hrvatske kaže da je poljoprivredno zemljište dobro od posebnog interesa i uživa osobitu zaštitu! Ako sa zemljištem ne upravljamo odgovorno, onda zapravo, po meni, dovodimo u pitanje vlastiti suverenitet. Zemlja koja ne upravlja svojim resursima i ne iskorištava svoje potencijale, je osuđena na to da bude vrlo lako kontrolirana i izvrgnuta raznoraznim pritiscima, zaostaje u razvoju i trpi visoki stupanj izloženosti krizama. Dakle, trebamo napraviti sve što je u našoj mogućnosti da zaštitimo i iskoristimo naše potencijale.

Vidjet ćemo hoće li Popis poljoprivrede nešto novo pokazati. Službeni podatak prema Državnom zavodu za statistiku je da imamo 1,3 milijuna hektara obradivih površina koje navodi i Strategija održivog razvitka Hrvatske, ali se mogu naći i podaci do čak 3,1 milijuna hektara.

Imamo li snage za sve te promjene?

Nisu problem novci, novaca ima, kako to naša ministrica voli istaknuti, samo ga treba na pravilan način znati iskoristiti. Mislim da je stvarno sazrelo vrijeme i da postoji dobra volja i akademske zajednice i stručne zajednice i različitih udruga i studentskih organizacija i političkih institucija da se konačno nešto promijeni, i da ovo ne bude samo mrtvo slovo na papiru.

Imamo izuzetno odgovornu zadaću, a to je proizvodnja hrane, i na to trebamo biti ponosni. Stvaramo mlade ljude koji znaju kako proizvoditi zdravu i kvalitetnu hranu. Resurs je samo jedan, a ljudi je sve više. Izazov je vrlo velik. Moramo postati svjesni svoje odgovornosti, ali i biti ponosni na nju. Nikako mi nije jasno zašto se ponosiš kad si liječnik, a ne ponosiš se kad si proizvođač hrane, kada si agronom. Po meni je liječiti ljude i proizvoditi hranu jednaka odgovornost. Volim to uvijek istaknuti, jer stvarno tako osjećam, zaključuje na kraju izv. prof. dr. sc. Brigita Popović. 


Tagovi

Brigita Popović Hrvatsko tloznanstveno društvo Zakon o poljoprivrednom zemljištu Agronomska struka


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Dipl.ing.agr., dugogodišnja novinarka i urednica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

4 nova Manitoua za Petrokemiju

Našem dugogodišnjem partneru Petrokemija d.d. isporučili smo čak 4 nova Manitou stroja te smo nastavili uspješnu suradnju. S obzirom na teške uvjete rada, svi strojevi is...

Pročitaj cijelu bilješku