Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj pšenice
  • 11.03.2020. 07:30

Najznačajnija ratarska kultura: Pšenica ima 10 fenofaza

Pšenica se uzgaja na svim kontinentima, a na čak jednoj četvrtini svjetske obradive površine zasijana je ova ratarska kultura.

Foto: Depositphotos/soleg
  • 4.673
  • 95
  • 0

Pšenica je naša najznačajnija krušarica i jedna od najrasprostranjenijih žitarica u svijetu. Uzgaja se na svim kontinentima, a na čak jednoj četvrtini svjetske obradive površine zasijana je ova ratarska kultura. Nezamjenjiva je u prehrani ljudi i značajna je u mlinarstvu, farmaceutskoj i prerađivačko – prehrambenoj industriji te proizvodnji stočne hrane.

Razlikujemo dvije gospodarski značajne vrste: Triticum durum (tvrda pšenica) i Triticum vulgare (meka pšenica). Dva osnovna tipa pšenice su ozima i jara. Ozima se uzgaja na području blage i umjereno kontinentalne klime. Za sjetvu ozime pšenice u Hrvatskoj najbolji izbor je mjesec listopad. Jara pšenica bolje podnosi sušu i visoke temperature, kraće je vegetacije i uzgaja se na suhim kontinentalnim oblastima.

10 fenofaza pšenice

Fenofaze pšenice su klijanje, nicanje, ukorjenjivanje, busanje, vlatanje, klasanje, cvatnja i oplodnja, formiranje zrna, nalijevanje zrna i sazrijevanje zrna.

Klijanje

Ovisno o biljnoj vrsti, sjemenu je potrebno upiti dovoljne količine vode kako bi se aktivirali životni procesi. Zrnu pšenice je potrebno 45 – 55% vode u odnosu na ukupnu masu zrna. Upijanjem vode započinje bubrenje. Bubrenje može početi i na temperaturi od 0°C. U tom slučaju je vrlo sporo i intenzivira se porastom temperature. Također, ono može biti prekinuto zbog niske vlažnosti ili visokih temperatura. Uz odgovarajuću toplinu i količinu kisika, dolazi do aktivacije enzima i razgradnje visokomolekularnih spojeva. Tijekom klijanja dolazi do raznih biokemijskih procesa u zrnu popraćenih oslobađanjem topline i upijanjem vode.

Nicanje

Sljedeća faza je nicanje. Započinje pojavom prvog lista na visini 2 – 3cm od površine tla. Prvi je list umotan u koleoptilu koja ga štiti prilikom probijanja kroz tlo. Drugi list se javlja 5 – 7 dana nakon pojave prvog. Vremenski period od sjetve do faze nicanja ovisi o temperaturi, vlažnosti tla i dubini sjetve. Suma srednjih dnevnih temperatura kreće se 10 - 12°C.

Ukorjenjivanje

Primarni i sekundarni korijen čine korijenov sustav pšenice. Primarni se sastoji od 3 – 5 korjenčića. Primarno korijenje raste do faze cvatnje, ali ostaje aktivno do kraja života biljke. Sekundarni korijen počinje se stvarati u fazi tri lista iz čvora busanja. Ono prodire u dubinu 50 – 60cm. Jako se grana, a maksimalna masa korijenja postiže se u cvatnji. U optimalnim uvjetima sekundarno korijenje može rasti i do mliječne zriobe. Dubina prodiranja korijenja ovisi o strukturi tla, kemijskim svojstvima, vlažnosti tla i sorti pšenice. Pri nižim temperaturama, korijen raste brže od nadzemnog dijela, dok se pri višim temperaturama razvija tanko korijenje manje mase.

Busanje

Faza busanja obuhvaća podzemno grananje stabljike pri čemu nastaje sekundarno korijenje. Može biti slabije ili jače izraženo, a ovisi o gustoći sjetve, krupnoći sjemena, količini svjetlosti, količini hraniva u tlu, trajanju faze busanja i sorti pšenice. Ukupno busanje obuhvaća sve vlati nastale iz jednog sjemena. Izražava se koeficijentom busanja, a isti predstavlja prosječan broj vlati po jednoj biljci. Najveću produktivnost, odnosno najveći klas i najveći broj zrna na klasu ima primarna vlat, dok su sekundarne i tercijarne vlati nastale busanjem manje produktivne i kasne u razvoju. Busanje prestaje kada se temperature popnu iznad 20°C.

Vlatanje

Vlatanje obuhvaća izduživanje stabljike i reproduktivno razdoblje pšenice. Kada u rukavcu lista napipamo prvo koljence, možemo zaključiti da je počela faza vlatanja. Karakterizira ga naglo povećanje biljne mase što označava i veće potrebe biljke za vodom i hranivima. Dužina vlatanja utječe na stvaranje elemenata prinosa, stoga je ova faza preduvjet za veći broj zrna u klasu. Poklapa se s etapama organogeneze u kojima nastaju začeci klasića i cvjetova, određuje se njihov konačan broj, odvija se makrosporogeneza, mikrosporogeneza i gematogeneza.

Kako uzgajati pšenicu u ekološkoj proizvodnji

Vanjski uvjeti poput temperature, količine vode i hraniva imaju značajan utjecaj jer se u ovoj fazi, osim klasića, javljaju i cvjetovi te tučak i prašnici. Osim navedenog, bitna je i količina fosfora koja uvelike utječe formiranje plodnice i fertilnost cvjetova.

Klasanje, cvatnja i oplodnja

Pojavom klasa iz rukavca gornjeg lista počinje klasanje koje traje nekoliko dana. Slijedi cvatnja. Cvjetovi u klasu ne cvjetaju jednako. Cvatnja jednog klasa traje 3 - 5 dana, a usjeva 6 – 7 dana. Pšenica je samooplodna biljka, pa se raspršivanje prašnica i oprašivanje obavlja u zatvorenom prostoru. Visoke temperature, niska relativna vlažnost i nedostatak hraniva mogu prouzročiti manju fertilnost cvjetova i slabiju oplodnju. Fosfor je od velikog značaja u razvoju cvjetova.  Dnevne temperature 20 - 25°C, noćne oko 11°C i relativna vlažnost zraka oko 70% čine povoljne uvjete za ove faze.

Formiranje, nalijevanje i sazrijevanje zrna

Faza formiranja zrna traje oko 20 dana. Na kraju ove faze, zrno je normalne duljine, ali neispunjeno i sadrži 20 – 25% konačne mase. Završetkom faze formiranja, dolazi do faze nalijevanja zrna, odnosno nakupljanja organske i mineralne tvari u zrnu. Sastoji se od: mliječne zriobe, tjestastog stanja, voštane zriobe i pune zriobe. Sazrijevanjem zrna smanjuje se njegova vlažnost, a povećava udio suhe tvari. Nalijevanje zrna traje 16 – 22 dana i najintenzivnije je u mliječnoj zriobi i tjestastom stanju, a završava kada se vlažnost zrna spusti na oko 40%. Voštana zrioba traje 6 – 8 dana. U sušnim i toplim uvjetima se može skratiti, dok se u vlažnim može produljiti. Na početku voštane zriobe vlažnost zrna iznosi 40 – 35% vode, u sredini 35 – 25%, a na kraju 25 – 20% vode. Kraj voštane zriobe obilježava vlažnost 25 – 20%, te karakteristična veličina i boja zrna, odumiranje listova i biljke žute boje. Visoke temperature i suša skraćuju trajanje nalijevanja, pa pšenica u takvim uvjetima ima sitnije zrno i manji ukupni prinos.


Tagovi

Uzgoj pšenice Ratarska kultura Fenofaze pšenice Vrste Tipovi Jara pšenica Ozima pšenica


Autorica

Matea Kopić

Više [+]

Matea je studentica diplomskog studija Ishrana bilja i tloznanstvo na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)