Kako uzgajati pšenicu u ekološkoj proizvodnji

Tehnologija uzgoja pšenice u ekološkoj proizvodnji bazira se na nekoliko važnih principa koje treba poštivati. Riječ je o reduciranom sustavu obrade zemljišta, specifičnoj gnojidbi i održavanju plodnosti, integralnom pristupu zaštiti bilja i poštivanju plodoreda, navodi Ljiljana Vuksanović, stručnjakinja u ovom sektoru. Ona dodaje da je neophodno uvođenje plodoreda s obaveznim udjelom leguminoza, žetvenih ostataka, zelenog gnojiva, mehaničke kultivacije, biološke kontrole bolesti, štetnika i korova.

Stajnjak se ne unosi prije pšenice

Vuksanović objašnjava da je dozvoljena upotreba organskih gnojiva i prirodnih mineralnih poput stajnjaka, komposta, osoke, treseta, glistenjaka ili drvenog pepela. Na ovaj način se, kako pojašnjava, postiže cilj održavanja i poboljšanja plodnosti zemljišta.

"U eko proizvodnji stajnjak se ne unosi prije, već poslije pšenice, jer je ona u biti pretkultura. Prije pšenice se koristi zeleno gnojivo, odnosno zaoru se djetelina, grašak, grahorica, kako bi se zemljište obogatilo organskim tvarima. Tek poslije toga može se unijeti stajnjak. U eko proizvodnji pšenice široko je rasprostranjena i upotreba mikrobiološkog gnojiva, koji sadrže korisne mikroorganizme. Oni obavljaju transformaciju dušika iz zraka i razlažu organsku tvar u zemljištu oslobađajući fosfor i kalij", navodi Vuksanović.

Što se prihrane pšenice u režimu eko proizvodnje tiče, stručnjaci kažu da treba koristiti tekući stajnjak, osoku i mikrobiološko gnojivo, koje pored opskrbe biljaka dušikom i fosforom, uspješno štiti pšenicu od insekata.

Predsjetvenu pripremu treba obaviti odmah poslije osnovne obrade

U domaćim agroekološkim uvjetima posebno kada nema dovoljno vlage u zemljištu, primjena teških tanjurača je jedini mogući način obrade. Ovakav način je prihvatljiv i u eko proizvodnji. Ali pod jednim uvjetom - da parcele nisu zaražene višegodišnjim korovima. Dubina oranja ovisi od tipa zemljišta, njegove vlažnosti i količine žetvenih ostataka i kreće se od 15 do 25cm.

Predsjetvenu pripremu treba obaviti odmah poslije osnovne obrade, pogotovo je oranje bilo primarno. Ako je zemljište vlažnije od optimalnog, predsjetvena priprema slijedi za dan ili dva, kako se ne bi narušila struktura zemljišta. Optimalan rok sjetve pšenice počinje 1. listopada, a završava se 25. listopada. Sjetva je kvalitetna ako je 80 posto sjemena posijano na dubinu od 4 do 5cm. Kada je vlaga manja, treba sijati na oko 5-5,5cm.

Dublje zaoravanje žetvenih ostataka

Za suzbijanje korova najvažnije je preventivno djelovati i primjenjivati mehaničke mjere. Bioherbicidi u borbi protiv korova su krajnja mjera. Za uzročnike bolesti stabla, lista i klasa, ali i za bolesti sjemena, koriste se biološki preparati na bazi prirodnih tvari i mikroorganizama, čije djelovanje se bazira na antagonističkim odnosima.

"Da bi se preduhitrila pojava bolesti i štetnika, treba koristiti deklarirano sjeme, poštovati plodored, ali i dublje zaoravati žetvene ostatke. Također treba obratiti pažnju na vrijeme, dubinu, gustinu sjetve, kao i na navodnjavanje u kritičnim fazama razvoja usjeva," savjetuje Ljiljana Vuksanović.

U slučaju da se uzgaja više različitih sorti, prednost treba dati ranostasnim genotipovima, obzirom da je optimalni rok žetve pojedinih sorti veoma kratak. U eko proizvodnji pšenice, u praksi se žetva obavlja kada je vlažnost zrna od 12 do 15 posto, a najviši prinosi se postižu pri kraju voštane zrelosti, kada je vlaga od 20 do 24 posto.