Mjere njege pšenice u zimskom razdoblju

Agrotehnička mjera valjanja izvodi se u sušnim jesenima nakon sjetve pšenice, a u cilju boljeg kontakta sjemena i zemljišnih čestica. Na ovaj način stvaraju se kapilarne pore, podiže se vlaga 5 -10 cm i skuplja oko sjemena. Ova mjera izvodi se sa glatkim valjcima za koje se zakači tzv. blana, koja se sastoji od tankih žica ili lanca, a može i obična daska u slučaju da nema žice ili lanaca.

Ona rastresa površinski dio zemljišta dubine od jednog do dva centimetra i prekida kapilarnu mrežu koja bi vodu dovela do površine i omogućila njeno isparavanje, što u ovakvim godinama sigurno ne želimo. Valjak ne treba koristiti na vlažnim tlima.

Razbijanje leda kao preventiva

Ako se krajem zime bez snježnog pokrivača smjenjuju topli dani i hladne noći, pri čemu se površinski sloj danju opušta, a noću smrzava, može doći do podizanja oraničnog sloja, čupanja korijenovog sustava (korijen gubi kontakt sa zemljištem) i stvaranja zračnih džepova ispod površine tla.

Značaj sjetve ozime pšenice u optimalnom roku

To dovodi do sušenja korijena, a samim tim i čitave biljke. Ova pojava naziva se podlubljivanje. Valjanje treba obaviti prije sušenja zemlje kako bi se ponovo osigurao kontakt tla i korijena. Prilikom valjanja potrebno je koristiti glatke valjke.

Razbijanje ledene kore u našim agroekološkim uvjetima ne primjenjuje se već duži niz godina kao mjera njege. Ipak, u slučaju da zatreba, poljoprivrednici trebaju znati kako se na pravi način boriti protiv nje.

Povećanje topline slabi biljke

Ledena kora može se pojaviti kao ležeća ili viseća (na snježnom pokrivaču je opasnija, ali se i lakše razbija). Ako je zemljište toplo, ledena kora ne dozvoljava da toplina isparava, povećavajući temperaturu u prizemnom sloju. Ovo povećanje topline dovodi do intenzivnijeg disanja i dolazi do nedostatka kisika ispod ledene kore, kao i povećanja potrošnje tvari iz čvora busanja što uzrokuje slabljenje biljke.

Niske dnevne temperature ne utječu na žitarice, one se dobro razvijaju

Razbijanjem ledene kore omogućava se prodor hladnog zraka, a što proces disanja vraća u ravnotežu. Lomljenje kore obavlja se gaženjem traktorima, ali oprezno jer to može dovesti do bušenja guma i dodatnih troškova. Drljanje se vrši u uvjetima vlažne zime, kada velika količina vode uzrokuje nedostatak kisika u zemljištu. 

Za drljanje se koristi laka drljača, a ono se obavlja poprijeko, po redovima. Na taj način uništavaju se i tek iznikli korovi.

Autor: dipl.inž. ratarstva i povrćarstva, Vladica Gavrilović, Savjetodavna RS