Pretraga tekstova
Nakon sjetve, u sušnim jesenima, izvodi se valjanje u cilju poboljšanja vlažnosti zemljišta i rastresitosti površinskog sloja. Bude li zima bez snijega, postoji opasnost od stvaranja zračnih džepova.
Agrotehnička mjera valjanja izvodi se u sušnim jesenima nakon sjetve pšenice, a u cilju boljeg kontakta sjemena i zemljišnih čestica. Na ovaj način stvaraju se kapilarne pore, podiže se vlaga 5 -10 cm i skuplja oko sjemena. Ova mjera izvodi se sa glatkim valjcima za koje se zakači tzv. blana, koja se sastoji od tankih žica ili lanca, a može i obična daska u slučaju da nema žice ili lanaca.
Ona rastresa površinski dio zemljišta dubine od jednog do dva centimetra i prekida kapilarnu mrežu koja bi vodu dovela do površine i omogućila njeno isparavanje, što u ovakvim godinama sigurno ne želimo. Valjak ne treba koristiti na vlažnim tlima.
Ako se krajem zime bez snježnog pokrivača smjenjuju topli dani i hladne noći, pri čemu se površinski sloj danju opušta, a noću smrzava, može doći do podizanja oraničnog sloja, čupanja korijenovog sustava (korijen gubi kontakt sa zemljištem) i stvaranja zračnih džepova ispod površine tla.
To dovodi do sušenja korijena, a samim tim i čitave biljke. Ova pojava naziva se podlubljivanje. Valjanje treba obaviti prije sušenja zemlje kako bi se ponovo osigurao kontakt tla i korijena. Prilikom valjanja potrebno je koristiti glatke valjke.
Razbijanje ledene kore u našim agroekološkim uvjetima ne primjenjuje se već duži niz godina kao mjera njege. Ipak, u slučaju da zatreba, poljoprivrednici trebaju znati kako se na pravi način boriti protiv nje.
Ledena kora može se pojaviti kao ležeća ili viseća (na snježnom pokrivaču je opasnija, ali se i lakše razbija). Ako je zemljište toplo, ledena kora ne dozvoljava da toplina isparava, povećavajući temperaturu u prizemnom sloju. Ovo povećanje topline dovodi do intenzivnijeg disanja i dolazi do nedostatka kisika ispod ledene kore, kao i povećanja potrošnje tvari iz čvora busanja što uzrokuje slabljenje biljke.
Niske dnevne temperature ne utječu na žitarice, one se dobro razvijaju
Razbijanjem ledene kore omogućava se prodor hladnog zraka, a što proces disanja vraća u ravnotežu. Lomljenje kore obavlja se gaženjem traktorima, ali oprezno jer to može dovesti do bušenja guma i dodatnih troškova. Drljanje se vrši u uvjetima vlažne zime, kada velika količina vode uzrokuje nedostatak kisika u zemljištu.
Za drljanje se koristi laka drljača, a ono se obavlja poprijeko, po redovima. Na taj način uništavaju se i tek iznikli korovi.
Autor: dipl.inž. ratarstva i povrćarstva, Vladica Gavrilović, Savjetodavna RS
Tagovi
Mjere nJege pšenice Valjanje Drljanje Kapilarna mreža Podlubljivanje Oranični sloj
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/