Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ugar
  • 22.10.2015. 13:30

Korov prijeti tisućama hektara pod ugarom!

Jedna od novosti Programa izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine je da se za potrebe provedbe zelene prakse kao ekološki značajna površina smatra i zemljište na ugaru. Ove godine u Hrvatskoj, ugar je prijavljen na 30.225 hektara

Foto: Tatjana Međimurec
  • 1.499
  • 295
  • 0

Nedavno sam pisao o korovima koji su zavladali tisućama hektara plodnih oranica u Slavoniji, na kojima su ljetos bili požnjeveni ječam, pšenica, uljana repica i druge ratarske kulture. Vlasnici tih površina nisu obavili prašenje strništa, jednu od važnih ljetnih agrotehničkih mjera, pa su agresivni korovi poput ambrozije, mračnjaka, koštana, divljeg sirka i još neki opasno zaprijetili, jer su se osjemenili, pa će sljedećih godina biti i mnogo teža zaštita protiv njih.

Tom prilikom, u razgovoru s poljoprivrednicima i poljoprivrednim stručnjacima doznao sam da to nisu samo zakorovljena strništa, da među tim površinama ima i dosta oranica koje su u ovoj proizvodnoj godini prijavljene na ugaru.

Sve više staračkih gospodarstava odlučuje se za ugar

Ambrozija na poljima

Na taj problem zakorovljenosti površina pod ugarom upozorava i Tatjana Međimurec, viša koordinatorica za ratarstvo u koprivničkoj podružnici Poljoprivredno-savjetodavno službe koja strahuje da bi sljedećih godina zakorovljenih površina pod ugarom moglo biti još i više jer se, kako kaže, sve više staračkih obiteljskih gospodarstava koja ne mogu kvalitetno obrađivati zemlju, javlja za stavljanje zemlje na odmor.

Što je zapravo ugar?

"Razlikuje se crni ugar (površine su ostavljene na odmoru, obrađuju se, ali se ne zasijavaju) te zeleni ugar (površine su zasijane usjevima koji će biti zaorani u zelenom stanju u svrhu gnojidbe i poboljšanja svojstava tla). U prošlosti je ugar u poljoprivrednoj proizvodnji imao daleko veći značaj, jer je služio za održavanje plodnosti tla, odnosno tlo se odmaralo kako bi se obnovile hranjive tvari. U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, uvođenjem moderne poljoprivredne mehanizacije i opreme, a zatim kemizacijom poljoprivredne proizvodnje koja se temelji na znanstveno provjerenim zahvatima uzgoja bilja i stoke i koristi velika količina različitih kemijskih sredstava uz minimalno sudjelovanje ljudske radne snage, ugar gotovo nestaje", kaže Međimorec.

Zeleni ugar

U Programu izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine jedna od novosti da se za potrebe provedbe zelene prakse kao ekološki značajna površina smatra i zemljište na ugaru.

Površina ne smiju zarasti u šikaru i agresivne korove

Ali, zemlja na ugaru ne znači i nebriga o njoj, vlasnici ne smiju zapustiti takve oranice da zarastaju u korove, o čemu govore i odredbe Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, na što upozorava Tatjana Međimurec:

"Zemljište na ugaru je obradivo zemljište na kojem se ne provodi poljoprivredna proizvodnja, a u slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem. Za potrebe ekološki značajnih površina (EZP), zemljište na ugaru treba biti u mirovanju tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev. To podrazumijeva da se u navedenom razdoblju ne provodi sjetva ni sadnja na površini deklariranoj kao ugar.

Zakorovljene površine i pod ugarom

Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i agresivne korove, a može se održavati košnjom. Na površinama pod ugarom koje su ekološki značajne površine ne smiju se primjenjivati zaštitna sredstva. Za potrebe EZP, parcele zemljišta koje se prijavljuju kao ugar ostaju kategorizirane kao obradivo zemljište i nakon što se 5 godina nalaze na istom mjestu. Ukoliko je poljoprivredno zemljište tri uzastopne godine na istoj poljoprivrednoj površini evidentirano kroz aplikaciju za grafičko podnošenje Jedinstvenog zahtjeva, zemljište na ugaru postaje sastavni dio EZP stabilnih elemenata", navodi Međimurec.

Pod ugarom 30.225 hektara

Crni ugar

Dodaje da se površina na ugaru može kositi, ali ne i napasivati. Na ugaru koji se koristi kao EZP mogu se sijati mješavine za ptice ili za pčelinju pašu (koje se ne koriste u poljoprivredne svrhe). Inače, nakon ugara mogu se sijati ozime kulture, ali treba voditi računa o vremenu mirovanja propisanom ranije navedenim propisima, a to je od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev.

Prema informaciji koju smo dobili u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na jedinstvenom zahtjevu za 2015. godinu ugar je prijavljen na 30.225 hektara na području cijele Repulike Hrvatske.

Zbog teškog stanja u poljoprivredi, posebice nestašice novca koja muči većinu ratara i nemogućnosti optimalnih ulaganja u agrotehniku, za očekivati je da će sljedećih godina u nas biti prijavljene znatno veće površine pod ugarom. No, ugar ne bi trebao biti model za izvlačenje novca iz državne i EU kase bez rada i ulaganja koje taj sustav zahtijeva. Tim površinama trebalo bi ubuduće posvetiti više pozornosti, sukladno načelima dobre poljoprivredne prakse. U protivnom, površine pod ugarom bi se mogle pretvoriti u banke sjemena korova koji će iscrpiti zemlju i teško će se iskorijeniti. Bit će zbog toga puno posla i za mjerodavne nadzorne služe i institucije.

Foto: Tatjana Međimurec


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Pšenica Prašenje strništa Mr. sc. Tatjana Međimurec Crni ugar Zeleni ugar Zemljište Zaštitna sredstva Agencija za plaćanje u poljoprivredi Ribarstvu i ruralnom razvoju.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine sam posijala dosta bamije da mogu reći da ju zaista jedemo. Ubacimo ih u guste juhe, variva, a ja neki dan čak i u svoju pizzu. Istina, berem malo veće primjerke, ne onako delikatesno male, ali neka, svejedno je ukusna i potpuno... Više [+]