Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izostanak agrotehnike
  • 07.10.2015. 07:10

Invazivni korovi osvajaju plodne oranice

Zbog izostanka prašenja strništa, na tisuće hektara plodnih oranica zaraslih u ambroziju, divlji sirak, abutilon, koštan i druge invazivne korove koji će se osjemeniti i otežati njihovo suzbijanje. Slično je zabrinjavajuće stanje i na nekim površinama koje su od ove godine na ugaru.

  • 1.454
  • 171
  • 0

Zbog izostanka prašenja strništa, važne ljetne agrotehničke mjere, u zapadnoj Slavoniji ove godine na tisuće hektara plodnih oranica zaraslih u ambroziju, divlji sirak, abutilon, koštan i druge invazivne korove koji će se osjemeniti i itekako otežati njihovo suzbijanje. Slično je zabrinjavajuće stanje i na nekim površinama koje su od ove godine na ugaru.

Mnoge plodne ratarske oranice u zapadnoj Slavoniji ovih dana izgledaju katastrofalno. Obrasli su ih invazivni korovi i djeluju kao da su ih njihovi vlasnici jednostavno napustili. Jedni od najboljih i najuzornijih ratara novogradiškog kraja Josip i Mato Brkanac, koji sjetvi i uzgoju svih kultura na 220 hektara posvećuju posebnu pozornost, razočarani su takvim stanjem. Josip kaže da je to dobrim dijelom i odraz trenutačnog stanja hrvatskog agrara. Smatra da je do ovoga došlo ponajviše zbog izostanka važne agrotehničke mjere prašenja strništa.

Zbog izostanka agrotehničke mjere zakorovljeno mnoštvo njiva

"Mi na našim površinama odmah nakon žetve ozimih kultura: uljane repice, ječma i pšenice obavezno prašimo strnište. Time dobrim dijelom fizički uništavamo korove, jednostavno ne dozvoljavamo im da se osjemene. Nažalost, svjedoci smo koliko je sada zakorovljenih njiva i koliko će se kasnije teško suzbiti ti korovi i kemijskim putem", kaže Josip.

Ponekad rascvjetali korovi lijepo izgledaju

Nemaju novca za gorivo!?

Luka Kurkutović iz Doje Vrbe kaže da na njegovom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nakon žetve strnih žitarica obavezno podrivaju površine, osobito u uvjetima kada je tlo suho i također pridaju veliku pozornost mehaničkom suzbijanju korova. Smatra da u našoj državi nitko zapravo i ne vodi nikakvu brigu što ćemo i koliko proizvesti pa tako ni kako nam izgledaju oranice. Ionako puno toga uvozimo, proizvodnja većine ratarskih kultura nije profitabilna, kako zbog ćudljivih vremenskih prilika tako i zbog niskih otkupnih cijena i drugih problema koji tište seljaka.

Neki poljoprivrednici koji iz razumljivih razloga ne žele da im spominjemo imena kažu da u uvjetima gubitaka u ratarskoj proizvodnji jednostavno nemaju novca za kupnju goriva za provođenje svih agrotehničkih mjera pa iz tih razloga maksimalno reduciraju obradu i pripremu zemlje. Ima i onih koji ovakvo stanje na zakorovljenim oranicama pokušavaju pravdati da su im njive ove godine na ugaru!

Oranice postaju banke sjemena korova

Viši stručni suradnik za ratarstvo u novoradiškoj poslovnici Poljoprivredno-savjetodavne službe Mladen Konjević potvrđuje da je stanje na terenu prilično kaotično, da će nam se, ako se nastavi ovakva loša praksa, plodne oranice pretvoriti u banke sjemena ambrozije, divljeg sirka, abutilona, koštana i drugih invazivnih korova.

"Nažalost, ratari iz kojekakvih razloga, a ponajviše zbog kronične besparice, napuštaju praksu prašenja strništa, agrotehničke mjere koju bi trebalo provoditi odmah nakon skidanja žitarica plitkim oranjem ili tanjuranjem površinskog sloja na dubini od 8 do 12 centimtara. U novogradiškom kraju veći proizvođači koji imaju težu mehanizaciju obično to rade teškom tanjuračom, manji poljoprivrednici plugovima", kaže Konjević.

Podsjeća da se prašenjem strništa postiže više dobrih učinaka: prekidanjem kapilarnog uzdizanja vlage spriječava se isušivanje tla, mehanički se suzbijaju korovi, isprovocira se nicanje rasutog sjemena korova koji se kasnije uspješnije uništavaju, biološki aktivira tlo zbog pojačanog rada mikroorganizama.

Ugar nisu zakorovljene površine

Korovi ugušili usjev soje

Jedna od novosti Programa izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine jest da se za potrebe provedbe zelene prakse kao ekološki značajna površina smatra i zemljište na ugaru. A to nisu i ne bi trebale biti, zapuštene i zakorovljene površine, već se one moraju koristiti prema Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta:

"Zemljište na ugaru je obradivo zemljište na kojem se ne provodi poljoprivredna proizvodnja, a u slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem." Za potrebe ekološki značajnih površina (EZP), zemljište na ugaru treba biti u mirovanju tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev. To podrazumijeva da se u navedenom razdoblju ne provodi sjetva ni sadnja na površini deklariranoj kao ugar. Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i agresivne korove, a može se održavati košnjom.

Korovi ugušili i usjeve

Savjetnik Konjević kaže da zakorovljene površine koje, nažalost, uzimaju sve više maha nisu u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse. Napuštanje prašenja strništa već se naveliko osjeti ove godine na mnogobrojnim usjevima. Primjerice, kaže naš sugovornik, u mnogim usjevima soje ima više korova nego te uljarice, jednostavno su ugušili usjeve. Nije mali broj poljoprivrednika koji neće ni žeti soju zbog velike zakorovljenosti jer im ponegdje nije pomogla ni zaštita herbicidima zbog mnoštva sjemenskih korova, ili nije pravodobno i kvalitetno provedena. Poruka stručnjaka, ali i uzornih poljoprivrednika je da se i prašenju strništa i površinama pod ugarom ubuduće pridaje daleko veća pozornost.


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Korovi Josip i Mato Brkanac Divlji sirak Ambrozija Gušenje usjeva Dobra praksa Obradivo zemljište Mirovanje Soja Mladen Konjević Plitko oranje Tanjuranje Plugovi Isušivanje tla Oranice Ugar Zelene površine Zelena praksa Potpore


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić