Kakvo je stanje europskih usjeva nakon najhladnijeg razdoblja u zadnjih 40 godina?

U mnogim dijelovima Europe temperature u ožujku su bile znatno niže nego što je to uobičajeno, a slično se nastavilo i u travnju. Prema evidenciji Europske agencije za praćenje usjeva (MARS), one minimalne u najhladnijim danima bile su među najnižima u posljednjih 40 godina.

Hladan val je imao utjecaj u širokom rasponu, od Škotske do Italije i Grčke na jugu. Niske temperature bile su u velikoj suprotnosti s prekidima toplog vremena krajem ožujka. U mediteranskim regijama te u velikim dijelovima zapadne i srednje Europe nedostaje i vlage, stoji u priopćenju.

Hladni i suhi vremenski uvjeti također su ometali rast i razvoj ozimina, a uzrokovali su i kašnjenja u sjetvi i nicanju jarih kultura. Međutim, sezona je još uvijek u ranoj fazi pa su negativni utjecaji na očekivane prinose i dalje relativno ograničeni.

Nakon iznimno toplih dana krajem ožujka, niske temperature tijekom travnja pale su na najniže vrijednosti zabilježene za to doba godine u velikim dijelovima Europe još od 1979. godine.

Od mraza najviše stradali voćnjaci i vinogradi

Predviđanja prinosa revidirana su prema nižima u samo nekoliko slučajeva. Naime, pogođene su uljana repica, tvrda pšenica, jari ječam i šećerna repa. S druge strane, hladno vrijeme je u velikoj mjeri utjecalo na voćarstvo i vinogradarstvo, a kako piše u izvješću, najviše su pretrpjele Francuska, središnja i sjeverna Italija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Slovačka i sjeverna Grčka.

Sredinom ožujka došlo je do izražene hladnoće, a tijekom te faze temperature u srednjoj Europi, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i cijeloj jugoistočnoj Europi pale su za 2 do 4°C ispod dugoročnog prosjeka. Najniže su zabilježene u srednjoj Europi i na Balkanu. Kretale su se od -5°C, a u nekim regijama su se spuštale i na -10°C.

Međutim, hladno vrijeme su prekinule nešto više temperature u prvim danima travnja. Tako su u srednjoj, zapadnoj i jugozapadnoj Europi one bile 2 do 4°C iznad dugotrajne srednje vrijednosti s maksimalnih 21°C. No, ovo toplo razdoblje završilo je nakon 4. travnja prodorom polarnog zraka prema zapadnoj, srednjoj i južnoj Europi. Vrijednosti su u cijeloj Europi pale ispod 0°C, stoji u izvješću. Ispod -5°C izmjereno je u nekoliko regija Francuske, sjeverne i središnje Italije, južne Njemačke, Austrije i jugoistočne Europe.

Kakvo je stanje s ratarskim kulturama?

Mraz je nanio određenu štetu rano zasijanim ljetnim usjevima poput ječma, šećerne repe i krumpira. Jari ječam u Slovačkoj, Češkoj i sjevernoj Mađarskoj pogođen je zbog hladnog zraka i nedostatka vlake. Vrlo niske temperature u Francuskoj također su oštetile pšenicu i uljanu repicu, koje su njima bile izložene tijekom osjetljive faze cvatnje. Također, prerano posijana šećerna repa morat će se ponovno sijati. Međutim, u glavnim regijama u kojim se proizvodi šećerna repa i krumpir, većina usjeva još nije isklijala i očekuje se da će pretrpjeti malu ili nikakvu štetu.

Što se tiče kukuruza, hladnoća je odgodila početak sjetve i to u nekoliko glavnih regija za proizvodnju ove žitarice. U Rumunjskoj, Bugarskoj, južnoj Francuskoj, Italiji i Grčkoj ona je započela, ali su ju one usporile. Dok je u Španjolskoj i Portugalu prolongirana zbog manjka kiše. Od 1. travnja niske temperature su probleme stvarale u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Češkoj, Austriji i Poljskoj.

Sjetva suncokreta je odgođena u gotovo cijeloj Europi. U nekim istočnim regijama poput Mađarske i Hrvatske nepovoljne temperature uz nisku vlagu stvorile su otežane uvjete za nicanje. U Rumunjskoj i Bugarskoj ona dobro napreduje, a nedavne kiše stvorile su dobre uvjete i u Španjolskoj i Portugalu.