Jesenska sjetva: Šarajte, posijte i rane i srednje i kasne grupe pšenice, u svakoj po tri najbolje

Očekuje se sjetva pšenice na razini prošlogodišnje, na 140.000 hektara što znači dostatne količine za domaću potrošnju, ali i za izvoz. Veseli i povećano zanimanje ratara za sjetvom uljane repice, čulo se u HGK, Županijskoj komori Osijek na tradicionalnoj konferenciji o jesenskoj sjetvi. 

Kako je rekao prof.dr.sc. Bojan Stipešević, zbog klimatskih promjena kod pšenice treba "šarari". Sijati i rane i srednje i kasne grupe i u svakoj po tri najbolje. Dakle, različite koji se neće ni sijati, ni dozrijevati, a ni skidati u isto vrijeme te se tako lakše nositi s tim temperaturnim stresovima. 

Iza nas je pšenična godina i sasvim sigurno tako dobra neće biti iduće godine, dodao je i naglasio da kiša koja sada natapa slavonska polja akumulira upravo potrebnu količinu vode u tlu za predstojeću sjetvu pšenice i ostalih ozimih kultura.

Povećan interes za uljanom repicom

Nakon nekoliko godina što se uljana repica prepolovila, s 40 tisuća hektara na 15 tisuća, ove imamo rast. Mali ali ipak rast, rekao je Igor Mikulić, stručni suradnik u osječkoj HGK, dodajući da se nakon ovogodišnjih 17 tisuća hektara nadamo povratku ove kulture na naša polja.

"Po našem plasmanu sjemena vidimo da je povećan interes", istaknuo je Relja Kovačić, izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito grupe.

Klimatske promjene i glodavci diktiraju jesensku sjetvu, neki će pričekati studeni

Sjemena ima dovoljno, naglasio je Goran Jukić voditelj Centra za sjemenarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a cijena mu je niža nego prošle godine. Isto tako je i Alen Zrinski iz kutinske Petrokemije istakao da nikakvih problema nema ni s mineralnim gnojivima u toj tvornici

Okupljeni su komentirali i ovogodišnju žetvu. Kukuruz je ovo godine dosta slabije rodio kada se govori o tonama po hektaru. No, kako su objasnili Kovačić i Stipešević zbog toga što je bio znatno suvlji nego li u redovitim godinama manji su troškovi sušenja.

Rezultati žetve 

Primjerice, jasno je da za tonu kukuruza za sušenje treba plina u iznosu od 20 eura. Pa ako se samo ta činjenica uzme u obzir ove godine ako je netko imao prinos od osam tona, iisti je financijski efekt kao i prošle godine prinos od 10 tona kada je vlažnost kukuruza bila 15, 16, a često i iznad 17 posto.

Istaknuto je na ovoj konferenciji da su suncokret i soja dali približno tri i nešto više tona po hektaru ali također s potrebom manje sušenja. Pa kao što je rekao Kovačić, nikada još čepinska uljara nije imala toliko suncokreta i to s uljem odlične kvalitete. Čak s 44 posto uljnosti čime su mnogi i veliki i mali proizvođači dobili dodatne financijske dodatke upravo zbog te kvalitete.

Više sijali, manje proizveli: Kukuruza je gotovo 20 posto manje, rast nam bilježi jedino soja

Šećerna repa je ove godine doista problem. "To je naša kraljica ratarstva“, rekao je Tugomir Majdak, tajnik Ministarstva poljoprivrede, i tu je sada država da reagira kako bi se sačuvala ova proizvodnja. Jer kada to ne bi napravili ove godine iduće ne bi bilo moguće nikoga nagovoriti da čuva ovu našu ratarsku kulturu koja nije samo važna zbog opstanka domaće šećerane, već i zbog važnosti šećerne repe u plodoredu.