Ima li Europa dovoljno žitarica?

Cijene žitarica su više nego ikad zbog čega mnoge države nastoje osigurati dovoljne količine da prehrane stanovništvo. Europa je veliki proizvođač, ali i među najvećim izvoznicima, pretežno prehrambenih, najviše krušne pšenice i ječma. 

Zbog straha od nestašice, neke zemlje gomilaju zalihe, dok druge pokušavaju raznim uredbama regulirati ili zabraniti izvoz kako bi osigurale dostatnost na domaćem tržištu.

Dovoljno europskih žitarica

Zahvaljujući domaćoj proizvodnji, osigurana je opskrba stanovništva i omogućen izvoz širom svijeta, piše Agrarheute. U granicama Europske unije određenim količinama se trguje unutar zemalja članica ovisno od uvjeta uzgoja i situacije ponude za različite vrste. Europska komisija očekuje 296 milijuna tona žitarica u ovoj godini.

Naš je kontinent drugi najveći izvoznik prehrambenim žitom, poslije Rusije. Smanjenje izvoza iz EU bi više utjecalo na svjetsko tržište nego kada je u pitanju Ukrajina. Zbog različitih klimatskih uvjetapostoji zoniranost i specijalizacija uzgoja pojedinih vrsta. Tako se unutar EU deficiti brzo nadoknađuju unutareuropskom trgovinom. U 2020. godini je proizvedeno 286,5 milijuna tona, a proizvodna cijena bila je u prosjeku 3,7 posto viša nego u 2019. godini.

Izvozi se pšenica, uvozi kukuruz

Europska potrošnja se procjenjuje na 258 milijuna tona, što je 87 posto proizvodnje, ali se samo 59 mil. t ili oko 23 posto koristi u prehrambene svrhe. Za industriju se koristi oko 29 mil. t ili 11 posto ukupne potrošnje u različite svrhe. Od te količine se 11 mil. t prerađuje u bioetanol. To su uglavnom kukuruz, pšenica, ječam i nešto raži.

Izvozi se 55 mil. t žitarica, najviše pšenice i ječma.

Kada je u pitanju uvoz, najviše je kukuruza i durum pšenice. Od 14 milijuna tona žitarica čak dvije trećine otpadaju na kukuruz koji se najviše uvozio iz Ukrajine i Brazila.

Očekuje se dobra žetva

EK za novu sezonu očekuje žetvu od 130 mil. t, a procijenjena potrošnja je 93 mil. t, što je skoro 72 posto europske proizvodnje. Očekivani izvoz krušne pšenice je 40 mil. t. Prema procjeni EK skoro 38 milijuna koristi se kao hrana za životinje.

Potražnja za prehrambenom pšenicom je relativno stabilna i iznosi 41 mil. t ili 32 posto potrošnje, a skoro 9 mil. t ili 7 posto se koristi u industriji.

Najveći proizvođači su Francuska, Njemačka i Rumunjska, a slijede ih Poljska, baltičke zemlje i Bugarska.

Statistika izvoza za EU 27 pokazuje izvoz pšenice od 24,5 milijuna tona do 15. svibnja. Francuska je trećim zemljama prodala 7,2, Rumunjska 6 i Njemačka 3,2 milijuna tona. Glavni kupci europske pšenice su zemlje sjevera Afrike, Kina, zemlje Bliskog Istoka, sjevera Azije.

Na meti kritike WWF-a

U najnovijem izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iznosi se da EU ima značajan trgovački deficit kada se mjeri nutritivna vrijednost hrane.

EU nije žitnica nego globalna trgovina mješovitom robom koja jede svijet

Iz ove organizacije su naveli da Europa uvozi niskovrijedne sirovine, a izvozi visokovrijedne proizvode. Na udaru se našlo i veliko bacanje hrane, oko 40 posto se baci svake godine, kao i uništavanje prirode.

Zasijano više žitarica u jesenskoj sjetvi 

U Hrvatskoj se u 2021. godini u usporedbi s 2020. povećala površina zasijana žitaricama i to za 5,8 posto, objavio je u veljači Državni zavod za statistiku (DZS).

Povećane su i površine zasijane pšenicom i to za 10,3 posto. Tako su na dan procjene 10. studenog 2021. u strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama te godine najviše bile zastupljene pšenica sa 67,8 posto te ječam s 23,7 posto. Međutim, površina zasijana uljanom repicom, koja u ukupno zasijanoj površini u 2021. sudjeluje s 9,2 posto, manja je za 6 tisuća hektara.

Ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi povećane su za 2,8 posto u usporedbi s prethodnom godinom.