Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • WWF
  • 24.05.2022. 10:30

EU nije žitnica nego globalna trgovina mješovitom robom koja jede svijet

Koristi rat u Ukrajini da bi razvodnila eko standarde, kriva je za globalno krčenje šuma, u njoj se bacaju ogromne količine hrane svake godine - samo su neke od optužbi WWF-a na prehrambenu politiku EU-a

Foto: Depositphotos/armspot
  • 3.617
  • 533
  • 1

Unatoč tome što je najveći svjetski izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u gospodarskom smislu, EU ima značajan trgovinski deficit kada se mjeri ono što je stvarno važno u nutritivnom smislu, kao što su kalorije i proteini, pokazuje najnovije izvješće Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Ističu kako ova zajednica troši više od svog poštenog udjela te da je trenutna visoka razina proizvodnje hrane moguća samo zahvaljujući velikom uvozu resursa.

Rat kao opravdanje

Naglašavaju da i kada je riječ o ratu u Ukrajini, da se moraju poduzeti hitne mjere kako bi se spriječila globalna nestašica hrane, ali i to da se ova situacija koristi kao opravdanje za razvodnjavanje ekoloških standarda EU-a argumentima koji su, samo ponavljanje dugotrajne pogrešne priče da Europa "hrani svijet" te da njihovo izvješće pokazuje da je to mit, navode u priopćenju. 

Rat je izgovor? Timmermans kritizira širenje straha o nestašici hrane

Uvoz hrane u EU i domaća proizvodnja u osnovi su neodrživi ​​jer nagrizaju prirodne resurse, pokreću globalno krčenje šuma i iscrpljuju zalihe ribe diljem svijeta, pokazuju njihovi podaci. Čak 40 posto hrane proizvedene u EU bude bačeno što je rasipnost koja ima ogromnu cijenu za našu klimu i biološku raznolikost.

"Pokušaj povećanja proizvodnje hrane u EU kao odgovor na tekuću globalnu krizu, kao što su sugerirale neke političke i lobističke skupine, vjerojatno bi samo pogoršao ove probleme. Umjesto toga, preusmjeravanje naše potrošnje može dati veći doprinos prehrambenoj sigurnosti i smanjiti utjecaje prehrambenog sustava EU-a", poručuju.

Jedemo svijet

"Umjesto svjetske žitnice, EU je zapravo vrhunska svjetska trgovina mješovitom robom, koja izvozi proizvode namijenjene prvenstveno bogatijim potrošačima", izjavio je Jabier Ruiz, viši službenik prehrambenu politiku i poljoprivredu u Uredu za europsku politiku WWF-a i glavni autor izvješća dodajući da se naše visoke razine proizvodnje postižu neodrživim inputima, uvozom i rasipničkim korištenjem zemljišta. 

EU optužena i za rasipničko korištenje zemljišta (Foto: R.Prusina)

"EU trgovina mješovitom robom toliko poskupljuje račune potreba društva i okoliša da praktički jedemo svijet", zaključio je Ruiz. 

Potrošači žele promjene

Sedam je glavnih točaka koje potkrjepljuju ovakve stavove u WWF-u:

  1. EU-ov model trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima vrti se oko uvoza sirovih proizvoda niske vrijednosti kao što su kakao, voće i soja te izvoza visokovrijednih kao što su vino i čokolada što je pozitivan doprinos gospodarstvu EU-a, ali ne nužno i globalnim zalihama hrane.
  2. Mnoge poljoprivredno-prehrambene robe uvezene u EU proizvode se na račun milijuna hektara šuma i drugih prirodnih ekosustava čime se potiču klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i društvene nepravde. Ona je drugi najveći uvoznik proizvoda povezanih s krčenjem tropskih šuma, a novi zakon o kojem se trenutno raspravlja u Europskom parlamentu i Vijeću za okoliš, prilika je da se ovo uništavanje zaustavi.
  3. Uvozi gotovo dvostruko više morskih plodova nego što ih proizvodi, a dio njih dolazi iz tropskih regija u kojima se lokalne zajednice oslanjaju na riblje zalihe zbog proteina, ali se suočavaju s opadanjem ulova zbog prekomjernog izlova i klimatskih promjena.
  4. Proizvodi više životinjskih proizvoda nego što je preporučeno za naše zdravlje. Za održavanje ovog prevelikog stočarskog sektora potrebno je više od polovice žitarica koje uzgajamo, zbog čega uvozimo ogromne količine soje i druge hrane za stoku. Proizvodnja usjeva za hranu za životinje ili gorivo je potpuno neučinkovita te povećava utjecaj poljoprivrede i hrane na biološku raznolikost, zdravlje tla i klimu.
  5. U njoj se bacaju ogromne količine hrane svake godine, a procjenjuje se na čak 173 kg hrane po osobi. Iako postoji sve veća želja za rješavanjem rasipanja na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, njezin gubitak na farmama se često zanemaruje. Naime, procjenjuje se da se čak 15 posto ukupne proizvodnje hrane gubi svake godine tijekom ili nakon žetve.
  6. Potrošači EU-a žele promjene. Istraživanja pokazuju da tri od pet Europljana žele jesti održivije, a troje od četiri žele da zakonodavstvo osigura da svi proizvodi koji se prodaju ne dovode do gubitka biološke raznolikosti.
  7. Poduzeća koja se bave hranom su sve više okrenuta prirodnijoj proizvodnji, regenerativnoj poljoprivredi i višim standardima dobrobiti životinja. Danas se 350.000 proizvođača bavi ekološkom proizvodnjom na oko 14,6 milijuna hektara zemlje u EU-u i Velikoj Britaniji, što je 8,1 posto ukupne poljoprivredne površine, a vrijednost tržišta takve hrane u EU-u se udvostručilo od 2010. godine.

Izvješće u cijelosti preuzmite u dokumentu ispod teksta. 


Dokumenti


Tagovi

Europska unija Potrošnja WWF Bacanje hrane Nestašica hrane Ukrajina


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.