I konoplja traži svoj put do hrvatskog polja

Uzgoj konoplje kao industrijske biljke ekonomski je isplativ, uspješno se može uzgajati na našem području, a europsko tržište nije zasićeno njenim proizvodima. Dopušteno ju je uzgajati na parcelama većim od hektara u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje. Pravilnikom se međutim, definira da je konoplju dopušteno uzgajati ako sadržaj THC-a u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto, a takva vrsta konoplje naziva se industrijskom.

Europarlamentarka Sandra Petrović - Jakovina pisala je Europskoj komisiji tražeći da poduzme sve zakonske korake kako bi se uzgajivačima konoplje olakšala situacija. U Hrvatskoj se biljka koristi praktički samo za proizvodnju ulja iz sjemenki. Znano je da se stoljećima konoplja koristila za proizvodnju konopa, tkanina, platna za odjeću, goriva. Proizvođači su prisiljeni da, nakon što prerade biljku i naprave ulje iz sjemenki, ostatak jednostavno bace. Time gube novčanu dobit, jer bi od onoga što ide u otpad mogli proizvesti još vrijednih stvari. Ne treba ni zanemariti činjenicu da u Hrvatskoj postoji milijun hektara neobrađenog zemljišta gdje bi se mogla saditi konoplja, ali i zaposliti mnogi koji su na burzi (ne)rada, a takvih je mnogo.

Europska građanska inicijativa za legalizaciju

Naime, Sandra Petrović-Jakovina, SDP-ova zastupnica u Europarlamentu, krajem veljače poslala je Europskoj komisiji pitanja o toj temi. Nada se i da će odgovor biti pozitivan za proizvođače industrijske konoplje, što bi trebalo poslužiti kao smjernica nadležnim ministarstvima u Hrvatskoj, za izmjenu zakonske regulative i omogućavanje proizvođačima industrijske konoplje da im proizvodnja bude isplativija i u skladu s politikom ozelenjavanja Europske unije.

Ona navodi da “postojeći pravni okvir u Hrvatskoj omogućava poljoprivrednicima proizvodnju industrijske konoplje, no od nusproizvoda smije se proizvoditi samo ulje sjemenki. Ostatak te visokovrijedne biljke proizvođači su primorani neškodljivo uništiti.”

Kako bi Hrvatska mogla usmjeriti svoju zakonsku regulativu u svrhu stvaranja dodatne vrijednosti korištenjem nusproizvoda industrijske konoplje? Europska komisija je oduvijek izbjegavala očitovati se po tom pitanju, dajući do znanja da je to unutrašnje pitanje država članica. To pitanje će se ipak naći na dnevnom redu EK. Naime, upravo se prikupljaju potpisi za Europsku građansku inicijativu (EU zakonodavna inicijativa kojom najmanje milijun građana EU svojim potpisima u najmanje sedam zemalja članica traži od EK promjenu zakonodavstva) za legalizaciju kanabisa.

Budući da skupljanje potpisa upravo traje, a rok je 20. studenoga 2014., to će pitanje vjerojatno zbog činjenice da se bliže europski izbori dočekati sljedeći saziv Europske komisije.

Stranka Mirele Holy - ORAH, zalaže se za legalizaciju i liberalizaciju tržišta kanabisa

Mirela Holy, predsjednica stranke ORAH, koja posljednjih mjeseci bilježi konstantni rast popularnosti, jasno se zalaže za legalizaciju i liberalizaciju tržišta kanabisa. Poznato je da pripravci kanabisa, poput ulja, mogu ne samo pomoći oboljelima od multiple skleroze i karcinoma, već i u nizu drugih bolesti. Istraživanja pokazuju jasnu povezanost između pozitivnih učinaka kanabisa i pojedinih oboljenja. "Marihuana je, vjerujem, kriminilizirana od strane farmaceutske industrije kojoj je kanabis i te kakva konkurencija, a i mafiji odgovara da ta biljka bude stavljena s one strane zakona jer ‘napucavaju’ cijene i imaju golemu zaradu.

Trend legalizacije, bilo u medicinske ili rekreativne svrhe, zahvaća svijet i Hrvatska bi se trebala što prije ukopčati na taj vlak jer je naše podneblje idealno za uzgoj te biljke. Osim toga, ako bi Hrvatska legalizirala konoplju, to bi moglo jako pomoći gospodarstvu, jer je ta biljka, i druge srodne biljke, korisna u industriji, radi se o milijunima kuna prihoda za poduzetnike koji bi se time bavili, kao i državu koja bi ubirala poreze", kaže predsjednica ORAH-a, navodeći da se njihov Forum za gospodarstvo aktivno bavi istraživanjem korisnosti marihuane, te će, otkriva Holy za Slobodnu Dalmaciju, tema liberalizacije marihuane biti jedna od okosnica njene kampanje za parlamentarne izbore.

Prihod od 1 ha industrijske konoplje višestruko veći od prihoda 1 ha pšenice

Zašto industrijska konoplja?

• poboljšava kvalitetu tla prirodnim putem (prirodna hraniva, čišćenje tla od onečišćenja)
• minimalni troškovi za početak uzgoja (najskuplje je certificirano sjeme za sjetvu)
• odlično se uklapa u plodored
• održiv uzgoj bez primjene pesticida i herbicida na posijanim poljima
• vrlo kratki rok do dozrijevanja omogućuje uzgoj dvije kulture u jednoj sezoni i zelenu gnojidbu
• proizvodi konoplje izvrsno obogaćuju prehranu
• ne sadrži alergene
• nadoknađuje manjak esencijalnih masnih kiselina (posebice Omega-3), sastav masnih kiseline usklađen s potrebama ljudskog organizma, sadrži rijetke "super" masnoće GLA i SDA
• bogatstvo vitamina E
• izvrstan dodatak prehrani životinja u uzgoju i kućnih ljubimaca

Nemogućnost stavljanja na tržište nusproizvoda industrijske konoplje problem je koji muči mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Problemi s papirologijom i dozvolama često onemogućuju sjetvu u optimalnim agrotehničkim uvjetima.

Optimalan urod bi bio 1.500 kilograma po hektaru, od čega se može dobiti 180 litara konopljina ulja, čija je tržišna cijena oko 320 kuna po litri. Uz poticaj za ekološku proizvodnju industrijske konoplje, koji iznosi i do 5.000 kuna po hektaru, ukupni prihod, uz optimalan urod, može doseći i 70.000 kuna po hektaru. Od toga valja oduzeti troškove sijanja i sjemenskog materijala, ali i sušenja sjemenki te cijeđenja ulja, ako proizvođač nema sušaru i prešu za ulje, što iznosi ne više od 10.000 kuna.

Prihod od jednog hektara industrijske konoplje (i bez profita od stabljike) višestruko je veći u usporedbi s prihodom od hektara zasađenog pšenicom (poticaj 1,050 lipa plus oko 6.000 kuna za prosječni prinos od 6 tona po hektaru, ukupno 7.200 kuna). Hoćemo li uskoro na poljima, umjesto pšenice, napokon vidjeti i neke egzotičnije kulture?

Foto: depositphotos.com, simazoran