• Industrijska konoplja
  • 27.09.2013. 14:05

Konoplja - biljka o kojoj se uporno šuti

Uzgoj konoplje kao industrijske biljke ekonomski je isplativ, uspješno se može uzgajati na našem području, a europsko tržište nije zasićeno njenim proizvodima

Foto: RGBStock.com
  • 4.598
  • 631
  • 0

U Republici Hrvatskoj, konoplju (Cannabis sativa L) je dopušteno uzgajati na parcelama većim od hektara u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje. Pravilnikom se definira da je konoplju dopušteno uzgajati ako sadržaj THC-a u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto, a takva vrsta konoplje naziva se industrijskom. Konoplja se može uzgajati na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Zahtjev za dobivanje dozvole pravna ili fizička osoba podnosi najkasnije do 31. svibnja tekuće godine. Pravilnikom je dopušteno saditi čak različite 43 sorte konoplje.

Idealna poljoprivredna kultura i višestruka dobrobit

Konkretnih pomaka oko konoplje u hrvatskoj legislativi ima od prošle godine, ali to nije dovoljno, barem ne za neku veću primjenu mnogobrojnih koristi te biljke u svakodnevnom životu, a što je najvažnije, na tržištu. Zanimljivo je da je konoplja potencijalno visokoprofitabilna biljka koja bi mogla postati zanimljiv novitet u hrvatskoj poljoprivredi. Od konopljina sjemena, mogu se dobiti izuzetno kvalitetni biljni proteini, kojih u konopljinom brašnu ima čak 37 posto, pa možemo reći da je to biljka koja ima iznimnu proizvodnu vrijednost.

Višestruko je upotrebljiva jer se od nje može dobiti preko 25 tisuća različitih proizvoda. Na našim prostorima, konoplja ima tradiciju uzgoja u proizvodnji tekstila i užadi, a prehrambena industrija je preferira zbog masnih kiselina prihvatljivih za ljudsku prehranu, dok je sve više aktualna i u kozmetici, a koristi se i u medicinske svrhe. Dodajmo još i energetske primjene, posebice onu gdje služi kao gorivo, te ulogu koju ima u tekstilnoj i automobilskoj industriji, zbog tvrdoće i razgradivosti.

Zašto uzgoj konoplje još uvijek predstavlja tabu temu kada se ona do 60.-ih godina prošlog stoljeća tradicionalno uzgajala u Hrvatskoj, i to na čak devet tisuća hektara, a odjenula je i mnoge generacije siromaštvom pogođenog hrvatskog pučanstva. Demistificikacija konoplje i isticanje njezinog doprinosa u gospodarskom i poljoprivrednom razvoju prijeko je potrebno kako bi se uzgoj te biljke u industrijske te medicinske svrhe vratio na naša polja.

I dok se u EU potiče uzgoj i proizvodnja konoplje, kod nas je Ministarstvo zdravstva donedavno to zabranjivalo, unatoč svim potebnim dozvolama koje je našim proizvođačima izdalo Ministarstvo poljoprivrede. U nekim europskim zemljama, iz EU fondova financirana je čak i gradnja tvornica za preradu i proizvodnju konopljina ulja.

Konoplja je posebno zanimljiva za poljoprivrednike jer u Hrvatskoj zasad nema bolesti i štetnika koji ju napadaju, a i inače su rijetki pa su pesticidi uglavnom nepotrebni. Prinos suhe stabljike po hektaru je oko deset tona, a sjemena od jedan i pol do dvije tone. Budući da je bujnog rasta, konoplja sljedećoj kulturi ostavlja tlo čisto od korova, pa je i po tome zanimljiva za uvrštavanje u plodored Slavonije, koji je ionako često sveden samo na monokulturni uzgoj kukuruza i pšenice. Uz to, dubokim korijenom rahli tlo, te ga na prirodan način poboljšava za sjetvu. Poljoprivrednici se ipak najviše zanimaju za konopljino ulje koje postaje sve traženije na tržištu, upravo zbog svog ljekovitog djelovanja.

Uzgojem industrijske konoplje u Hrvatskoj iziskivao bi i radnu snagu, što bi značilo zapošljavanje velikog broja ljudi. Od konoplje se ne radi samo ulje, ne riskorištavaju se samo vlakna i proteini. Od ostataka konoplje može se dobiti i vrhunski građevinski materijal i najkvalitetniji i najjeftiniji papir. Konoplja je održiva, godišnja kultura koja je spremna za berbu nakon samo 120 dana, za razliku od drveća kojem treba na desetke ili stotine godina da dostigne zrelost za sječu. Nadalje, berba konoplje ne uništava prirodna staništa.

Konoplja voli našu klimu

"Biljka nije zahtjevna, nema potrebe za gnojenjem niti za suzbijanjem korova. Jedino je naša parcela lijepa zelena. Na svemu ostalom u okolici vide se posljedice visokih temperatura i izostanka padalina", kaže direktor Varaždinske tržnice Predrag Ciglar za portal regionalni.com, a očekuje i dobar urod konoplje od čijih će se sjemenki proizvoditi ulje.

"Vidjet ćemo kako ćemo proći na kraju. Ukoliko se konoplja i njezino ulje pokažu unosnim, zasadit ćemo je više dogodine uz heljdu koja se isto pokazuje dobrom. Zbog sve većih sušnih razdoblja, moguće je i da ćemo se prebaciti na jesenske kulture koje se beru u proljeće", navodi direktor Varaždinske tržnice, koja jedina u Hrvatskoj uzima u zakup zemljište od 15 ha i sadi kulture radi povećanja prihoda.

Zbog dugogodišnje zabrane sadnje konoplje, u Hrvatskoj nema kvalitetnog sjemenja, pa je uvoz zasad jedina mogućnost. Uvoz je dopušten za određene vrste i iz određenih zemalja, a najbolja iskustva imaju sa sjemenom iz Francuske.

Da bi Varaždinska tržnica mogla zasijati konoplju, bilo je potrebno ispuniti zahtjev prema nadležnom ministarstvu u kojem su navedeni gotovo svi podaci o sadnji, a neophodna je bila i potvrda o nekažnjavanju za zlouporabu droga tijekom pet godina. Detaljne upute za ishođenje dozvole za uzgoj, možete naći u dokumentu ispod teksta. U Hrvatskoj je 30-ak proizvođača posadilo konoplju na ukupno 170 hektara zemlje.

U Hrvatskoj, međutim, propisi nalažu da se stabljike nakon što se pokupe sjemenke trebaju zaorati ili spaliti. Upravo zbog toga pregovara se i sa stranim poduzećima za izvoz stabljika.

Zakonska praksa u Hrvatskoj

Sve dok postoje snažne organizacije i industrija koja zastupa svoje interese, konoplja će biti na neki način marginalizirana. No, nadamo se da će industrijska konoplja naći svoje mjesto u hrvatskoj ekonomiji, sada kada smo dio Europe, jer smo, prije svega, zakinuti za jednu iznimno kvalitetnu biljnu kulturu. Uzmemo li u obzir kvalitetu i izdržljivost materijala koji se dobiva od konoplje, zdravstvene dobrobiti iz sjemena, ekologiju, etičnost i održanje stare hrvatske tradicije, ponovni uzgoj konoplje mogao bi nas itekako obogatiti, naročito u ovim nesigurnim vremenima u kojima se nalazimo.

U tom duhu, u sklopu sajma Mystic, nedavno je održan Okrugli stol u sklopu KrONOPLJAFEST-a 2013, na kojem se bez predrasuda govorilo o konoplji, biljci višenamjenske primjene i ljekovitih svojstava. Pogledajte koji su zaključci i trenutni problemi koje Hrvatska ima na svom putu ka boljem razvoju primjenjive zakonske prakse vezane za uzgoj industrijske konoplje.

Foto: RGBStock.com


Povezana biljna vrsta

Industrijska konoplja

Industrijska konoplja

Sinonim: Kanabis, kanab, kinap | Engleski naziv: Hemp | Latinski naziv: Cannabis sativa L.

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka za korištenje hašiša. Potječe iz srednje Azije. Nastala je... Pročitaj više »

Dokumenti


Tagovi

Industrijska konoplja Konopljin protein Ulje konoplje Izvoz stabljika Predrag Ciglar Sjeme Mystic Cannabis sativa


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi