Najveći izazov za farmere i proizvođače stočne hrane predstavlja problem s aflatoksinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi, otkrio je Alltechov pregled ljetne žetve. Prikupljeni su uzorci iz 20 zemalja.
Sušni uvjeti tijekom ove vegetacijske sezone, baš kao i u prošloj godini izravno su utjecali na prisutnost plijesni i mikotoksina u žitaricama i krmivima, čulo se na webinaru kojega je organizirala tvrtka Alltech® želeći predstaviti rizik pregledom ljetne žetve diljem Europe.
Mikotoksine proizvode određene vrste plijesni, a njihova prisutnost brine stočare jer oni utječu na kvalitetu hrane te zdravlje i performanse životinja. "Najveći dio ih se razvija u polju, a ostatak za vrijeme skladištenja i proizvodnje hrane", upozorila je na samom početku je dr. Radka Borutova, voditeljica tehničke podrške u europskom timu za upravljanje mikotoksinima spomenute tvrtke.
Kako bi dobio najtočniji prikaz ovog rizika u Europi, pojasnila je da je Alltech i ovaj put surađivao sa SGS-om, globalnim liderom u testiranju na mikotoksine i certificiranju. Prikupljeni su podaci za ključne sastojke hrane za životinje na regionalnoj razini, a analiza ukazuje na prisutnost umjerene do visoke razine rizika.
"Rezultati analize za 2022. temelje se na više od 1.000 uzoraka s farmi i tvornica stočne hrane u 20 zemalja", napomenula je dr. Borutova. Najčešće je riječ o žitaricama i krmivima proizvedenim i korištenim u hranidbi životinja diljem Europe.
"Općenito govoreći, rezultati su slični analizi koju smo proveli 2021., a najveći izazov za farmere i proizvođače stočne hrane u srednjoj i jugoistočnoj Europi predstavlja problem s aflatoksinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi koji se najčešće spominje u medijima", napomenula je dr. Borutova.
U Europi umjerene do visoke razine mikotoksina - kako stoji Hrvatska?
"Iako ova analiza omogućuje procjenu rizika u Europi ove godine, dok doista ne testirate sastojke koje koristite može biti teško provesti učinkovit plan kontrole", poručila je. Kazala je i da su aflatoksini najveća prijetnja Europi ove godine.
Ključno je, kaže, da je ovo još jedna godina raširene prisutnosti aflatoksina u srednjoj i jugoistočnoj Europi. "Niži je rizik bio u uzorcima strnih žita, ali on i dalje postoji", napomenula je dodavši da zabrinutost i dalje izaziva kontaminacija koja je otkrivena u uzorcima slame iz Danske.
Neki od ključnih rezultata ovog pregleda europske žetve su da je 100 posto testiranih uzoraka sadržavalo mikotoksine, a 79 posto sadržavalo ih je dva ili više. Nadalje, u prosjeku je svaki uzorak sadržavao 4,5 mikotoksina, a najčešće je utvrđena prisutnost aflatoksina, trihotecena tipa B, fumonizina i nova grupa mikotoksina. U 67 uzoraka kukuruza pronađeno je više od zakonski dopuštenih razina aflatoksina za upotrebu u stočnoj hrani (>20 ppb).
"U prosjeku je u mnogim uzorcima kukuruza broj mikotoksina veći od pet, a u njih 99,8 posto ustanovljen je barem jedan", otkrila je dr. Borutova poručivši da su najviše razine aflatoksina B1 (>20 ppb) nađene u uzorcima iz Srbije, Mađarske, Rumunjske i Hrvatske. Što se tiče naše zemlje, od ukupno 20 uzoraka ustanovljen je u njih sedam.
Zabrinjavajuća kontaminacija aflatoksinom u kukuruzu - kriva suša?
Već drugu godinu zaredom, kontaminacija kukuruza aflatoksinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi glavni je problem koji farmeri i proizvođači stočne hrane moraju uzeti u obzir kada počnu nabavljati i koristiti sastojke tijekom nove sezone hranidbe. Aflatoksin je toksin koji je povezan s toplim vremenom, a ekstremni toplinski uvjeti tijekom glavne vegetacijske sezone vjerojatno su pridonijeli povećanju razina aflatoksina u uzorcima kukuruza.
Razine u pšenici i ječmu manje su nego u kukuruzu, a kako se čulo na webinaru u prosjeku ih je u strnim žitaricama oko tri, a u 99,5 posto uzoraka nađen je barem jedan. Ta se odstupanja iskazuju kao ekvivalent rizika (REQ) i rizik hranjenja određenih vrsta i životinjskih skupina tim sastojcima.
Primjerice, za krmače i nazimice ovogodišnji uzorci kukuruza predstavljaju veći rizik od mikotoksina, ali kada se iste životinje hrane strnim žitaricama, rizik od njih procjenjuje se kao manji.
U svim regijama Europe uzorci travne i kukuruzne silaže sadržavali su razine koje bi se mogle smatrati rizičnijim za upotrebu u proizvodnji mlijeka. "Prisutnost povišenih razina Penicilliuma smatra se glavnim čimbenikom tog rizika", istaknula je dr. Borutova.
Naime, kako pokazuju ispitivanja u Danskoj, uzorci slame prvenstveno sadrže više razine. DON je glavni koji izaziva zabrinutost i vjerojatno je rezultat kombinacije kontaminacije prije i poslije žetve. Problem se može pogoršati ako se slama ostavi na polju dulje vrijeme izložena kiši i vlazi.
"Iako se naširoko koristi kao hrana za preživače i stelja za svinje, kontaminacija slame mikotoksinima često se zanemaruje", upozorio je Per Laustsen, Alltechov stručnjak za dansko tržište.
Kako kaže, znakovi proizvođačima da nešto nije u redu su jasni. "Sve počinje proljevom, a praščići su bili slabi i pothranjeni odmah pri rođenju", upozorio je.
Proizvođači svinja trebali bi biti svjesni da se razina rizika za kukuruz temelji na ekvivalentu rizika (REQ) za rasplodne krmače i prasad te se smatra umjerenom do visokom, pri čemu je rizik povezan sa strnim žitaricama (pšenicom i ječmom) nizak, dok je tek u pojedinim regijama on umjeren do visok.
Kada je riječ o peradi, rizik od mikotoksina u kukuruzu za rasplodnu perad, brojlere i nesilice je umjeren, dok je rizik povezan sa strnim žitaricama (pšenicom i ječmom) nizak. Kod preživača, rezultati analiziranih uzoraka kukuruza i krme ukazuju na umjereni do visoki rizik u mliječnih krava.
Tagovi
Autorica
Partner
Josipa Lončara 3,
10090 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 2339 588,
fax: +385 1 2339 008,
e-mail: amasar@alltech.com
web: https://www.alltech.com/hr-hr