Antun Grbavec: Lani sam osigurao kukuruz od suše i neću više nikad

Premda nam i ove godine prijeti suša, mnogi bi usjevi mogli ostati neosigurani. 

"Lani sam osigurao kukuruz od suše i neću više nikad", razočaran je Antun Grbavec iz Podturena u Međimurskoj županiji, kako kaže, "glavni radnik i oslonac" OPG-a čija je nositeljica njegova majka Marija Grbavec.

Naime, iako je ova elementarna nepogoda poharala hrvatska polja, a prema njihovim podacima ostvarili su 40 posto manji prinos ove kulture, iz osiguravajuće kuće su mu uzvratili da štete - nema. 

"Nisu im bili relevantni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda niti savjetodavne službe već su, kako su mi rekli, neki njihovi sateliti utvrdili da štete nema i samo to su uzeli u obzir", priča nam navodeći da je više od 40.000 kuna uložio u osiguranje, a potom izgubio na svim "frontovima". 

Ostao i bez prinosa i odštete 

Osiguravajuća kuća je decidirano ostala pri tome da razloga za isplatu odštete nema, a s obzirom da je koristio Mjeru 17, nije se mogao prijaviti na natječaje koje su objavili županija i općina pa i za sredstva koja je davala država, a upravo radi naknade smanjenih prinosa zbog ove elementarne nepogode. 

"Bolje da sam uložio te novce u proizvodnju, što ćemo sada i učiniti jer jednom mi je bilo dosta", kaže Antun dodajući da mu nije jasno zašto se nude osiguranja iza kojih se ne stoji? Pita i zašto Ministarstvo poljoprivrede ne reagira na ovakve odluke s obzirom da se čak 70 posto osiguranja pokriva iz europskih sredstava. 

Posebice stoga što su prijašnjih godina i voćari reagirali jer su im štete od mraza priznavane tek od 10. travnja. Jedna od najvećih zabilježena prije nekoliko godina, kada je mraz obrao voćnjake diljem zemlje, dogodila se 8. i 9. travnja. 

Plan ovog uspješnog poljoprivrednika je tek osigurati usjeve od tuče, a za sušu će biti kako bude, iako vremenske prilike ponovno nagovještaju da bi problema moglo biti jer i kad padne kiša, naiđe jaki vjetar koji opet isuši zemlju. Inače, u sadnju krumpira planira krenuti oko 1. travnja, a u sjetvu kukuruza oko sredine idućeg mjeseca. 

Ministarstvo poljoprivrede u odgovoru na upit zašto ne reagiraju, uzvraća da su poslovanje društva za osiguranje, uvjeti osiguranja i cjenici, prema odredbama Zakona o osiguranju, predmet nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Dakle, nije pod njihovom ingerencijom.

Razmatraju se i druge mogućnosti upravljanja rizicima

Podsjećaju, međutim, da su uvjeti osiguranja od rizika proljetnog mraza bili tema niza sastanaka Ministarstva i predstavnika Hrvatskog ureda za osiguranje i uprava društava, a rezultat je i pomicanje datuma osiguranja s 10. na 1. travnja.

Kada se govori o suši, mogućnost osiguranja od tog rizika kod nas nije postojala do 2021. godine, a ugovara se kao dopunski rizik na polici za osiguranje poljoprivrednih usjeva. 

"U cilju osiguravanja najboljeg rješenja za najveći broj hrvatskih poljoprivrednika, razmatramo i druge mogućnosti za upravljanje rizicima putem financijskog doprinosa uzajamnim fondovima za plaćanje financijskih naknada poljoprivrednicima koji su se udružili u fond za ekonomske gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama, izbijanjem bolesti životinja i biljaka, najezdom štetnika i ekološkim incidentom", navode dalje u odgovoru. 

I dok je to u razmatranju, što se tiče klasičnog osiguranja pri ovlaštenim kućama, u veljači je završeno e-savjetovanje na temu novog Pravilnika. Nekoć mjera 17, kroz novi Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. - 2027., sada je intervencija 76.01. "Osiguranje poljoprivredne proizvodnje“, a planirana ukupna alokacija za nju iznosi 70,2 milijuna eura. 

Novi Pravilnik o osiguranju 

I sam Pravilnik naljutio je poljoprivrednike, posebice odredba plaćanja 100 postotnog iznosa premije, a koja će, otkrivaju nam iz Ministarstva, biti izmijenjena zbog velikog broja zaprimljenih komentara. Tako će se unijeti odredba kojom je korisnik prije podnošenja zahtjeva za isplatu potpore obvezan platiti najmanje 30 posto premije, pri čemu u zahtjevu mora navesti da se potpora isplaćuje osiguravajućem društvu.

"Ako je korisnik platio 100 posto premije prije podnošenja zahtjeva za isplatu, potpora će se isplatiti na njegov račun", napominju. 

Pravilnik o provedbi intervencije 76.01 pročitajte ovdje. 

Navode i da je do sada iz Programa ruralnog razvoja za osiguranje ugovoren iznos potpore vrijedan više od 122 milijuna eura putem 53.259 zahtjeva, uz velik porast interesa poljoprivrednika. Prema njima, samo u 2022. godini je podneseno 11.821 zahtjeva i odobren iznos potpore od 37,16 milijuna eura, naspram odobrenih 4,11 milijuna eura putem 2.298 zahtjeva u 2016. godini.