• Koronavirus
  • 13.03.2020. 08:35

Zbog koronavirusa već sad imamo problem u izvozu ribe, junetine i šećera. Što nas tek čeka?

U ukupnoj vrijednosti, 16 posto hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog izvoza odlazi na tržište Italije. Je li ovo možda i prilika, odnosno možemo li u ovim uvjetima potaknuti povećanje domaće proizvodnje?

Foto: Marinko Petković
  • 1.836
  • 350
  • 0

Koronavirus već sada pokazuje direktne posljedice na hrvatsko gospodarstvo, dakako i poljoprivrednu te prehrambenu industriju. Veliko je pitanje, dođe li do daljnjeg širenje virusa, u kolikoj mjeri možemo u opskrbi hrane očekivati poremećaje i hoće li proizvodnja hrane, koja u Hrvatskoj čini 7,5 posto BDP-a, biti pod utjecajem još jačih posljedica globalne zdravstvene krize, navode iz Smartera.

Poznato je da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe i ovisna je o uvozu velikog broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Većinu tih proizvoda ne može se proizvesti u kraćem roku, a zbog ove situacije mogla bi biti otežana i nabava pojedinih sirovina za prehrambenu industriju. Uvijek se u ovakvim situacijama postavlja i pitanje je li ovo možda i prilika, odnosno možemo li u ovim uvjetima potaknuti povećanje domaće proizvodnje?

Poremećaji u opskrbi hranom u EU i Hrvatskoj

Zaključak je kako je to možda moguće kod nekih vrsta proizvodnje, ali najčešće se ovakvi zaokreti ne mogu napraviti u nekom kratkom roku. S druge strane, postoji i ogromna opasnost prelijevanja, odnosno dotoka viškova roba iz zemalja EU, koje su nakon ruskog embarga još od 2014. godine preusmjerile svoj izvoz prema kineskom tržištu. K tome, kineski je izvoz pao u prva dva mjeseca ove godine za više od 17 posto, a isto tako je smanjen i uvoz na to veliko i brzorastuće tržište.

Svako zlo za neko dobro: Što možemo naučiti od slučaja koronavirusa?

Procjenjuju se kako će udari na kinesku ponudu i potražnju negativno utjecati na globalne nabavne lance još mjesecima. Zbog toga postoji strah da će dio roba, koju EU zemlje s ogromnim proizvodnjama neće moći plasirati na tržište Kine, u konačnici stignu i na naše tržište. To može dovesti do novih poremećaja i pada konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije.

Pad cijena hrane na globalnom tržištu

"Nove okolnosti na globalnom tržištu su već primjetne, budući da postoji i pritisak na pad cijena pojedinih roba zbog štednji koje su svojstvene ovakvim kriznim situacijama. O tome svjedoči i aktualno izvješće agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koja ukazuje na pad cijena hrane na svjetskim tržištima zbog bojazni da će epidemija zakočiti globalnu potražnju. Na naše tržište i trgovinu posebnu pažnju treba usmjeriti na situaciju u susjednoj Italiji, u kojoj se koronavirus najbrže širi. Naime, od pristupanja Hrvatske EU, susjedna Italija je jako brzo postala naš glavni trgovinski partner u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima", upozoravaju iz te tvrtke. 

U ukupnoj vrijednosti izvoza, 16 posto poljoprivredno-prehrambenog izvoza odlazi na tržište Italije. U 2019. godini, prema njima, možemo procijeniti da će konačni izvoz hrane i poljoprivrede na tržište Italije biti oko 350 milijuna eura. Istodobno, kroz godine je značajno narastao i uvoz hrane iz Italije u Hrvatsku, tako da u ukupnom uvozu, odmah nakon Njemačke koja je prvi uvoznik poljoprivrede i hrane, slijedi Italija s udjelom od 12 posto u vrijednosti od oko 385 milijuna eura.

Vjerojatno najveći negativni utjecaj mogao bi biti u trgovini, odnosno izvozu ribe. Godišnje se iz Hrvatske u Italiju izvozi preko 50 milijuna eura svježe ili zaleđene ribe. Najveći izvoznik je Cromaris poduzeće iz sustava Adris grupe, koja je već pogođena i u turističkom segmentu svog poslovanja.

Izvozimo junetinu, a uvozimo meso, tjesteninu i voće iz Italije  

Hrvatska u Italiju već godinama izvozi junetinu u godišnjoj vrijednosti od gotovo 15 milijuna eura. Proizvođači junećeg mesa udruženi u udrugu 'Baby Beef' izvoze žive životinje i na Bliski istok, najviše Libanon, ali izvoz u Italiju im je značajan i na tom tržištu postižu daleko bolju cijenu. Treći proizvod koji je značajno prisutan u izvozu na talijansko tržište je šećer. Šećer je godinama bio naš najznačajniji izvozni proizvod s velikim udjelom izvoza u Italiju, gdje je završavalo i preko 10 milijuna eura vrijednosti robe. Toliko procjenjuju da je bio i izvoz šećera u Italiju 2019. godini.

Hrvatska iz Italije uvozi široku paletu proizvoda od mesa i svinjetine, piletine i govedine do tjestenine, umaka, kečapa, kao i raznih vrsta proizvoda na bazi rajčice, svježeg voća i povrća, ali i maslinovog ulja i sireva (najviše Mozzarelle i Grana Padano). Ukupni uvoz voća kreće se oko 60 milijuna eura iz Italije, od kuda uvozimo preko 60 milijuna kilograma i to najviše grožđa, jabuka te bresaka, trešanja i marelica. Od povrća značajan je uvoz rajčica, paprika te raznih vrsta salata, napominju iz te tvrtke. 


Fotoprilog


Tagovi

Koronavirus Opskrba hrane Izvoz Italija


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Donio mi moj muž prosvjetar danas sa sjednice ;)