• Koronavirus
  • 10.03.2020. 15:00

Svako zlo za neko dobro: Što možemo naučiti od slučaja koronavirusa?

Situacije izolacije ili eskalacije panike pokazuju značaj vlastitih robnih rezervi i kapaciteta sektora proizvodnje hrane. Ovo je samo jedna od stvari na koju se treba podsjetiti kada je riječ o koronavirusu.

Foto: Depositphotos/.shock
  • 3.386
  • 843
  • 2

U našem narodu postoji dobro poznata i ukorijenjena poslovica Svako zlo za neko dobro koju smo u nasljeđe dobili od starih Latina i njihove Quod nocet, saaepe docet, u prijevodu Što škodi često poučava.

Slučaj širenja koronavirusa i njegovih posljedica može nas naučiti nešto novoga ili pak podsjetiti na zaboravljeno. 

Neke situacije nije moguće predvidjeti - Unatoč planiranju, stručnjacima koji rade procjene rizika i na drugim radnjama prevencije, ponekad iz limitiranosti svojih spoznaja izgubimo kontrolu – koliko god to željeli, ne možemo biti spremni na sve. Jer ne znamo sve.

Samodostatnost je strateški važna tema – Epidemije i pandemije pokazuju da je iznimno bitno sačuvati elemente neovisnosti. Upravo ovakve situacije, djelomične ili potpune izolacije ili eskalacije panike pokazuju značaj vlastitih robnih rezervi i kapaciteta sektora proizvodnje hrane. Nije nužno osigurati 100%-tnu samodostatnost u svakoj kulturi, ali očito da treba imati definirane strateške minimume. Iste treba imati u vidu kod kreiranja svih politika. Ne kaže se bez razloga da je revolucija udaljena samo dva dana bez obroka

Javno zdravstvo ne podrazumijevati - Kao i većina zemalja starog kontinenta imamo blagodat prilično dobro organiziranog javnog zdravstva. Ne treba upasti u zamku, isto ne treba podrazumijevati, već dalje razvijati – jer tko zna što sutra nosi?

Ekonomija je fragilna – Izlizane mantre slobodnog tržišta padaju u vodu kod ovakvih neplanskih poremećaja. Već se zbrajaju direktne ekonomske štete kao posljedica virusa COVID-19, a brojni analitičari bruse termin ruba recesije. Politike moraju pokazati da stoje iza svake ekonomske aktivnosti jer bez nje nema niti države. Jedino ulaganje u ekonomiju može stvoriti veću otpornost društva na vanjske utjecaje.

Urbani koncept življenja nosi dodatne rizike – Gusto naseljena područja gradova najviše pomažu širenju virusa. Način života u milijunskim gradovima nosi masovne događaje, brojne svakodnevne interakcije i sve prateće vrste rizika. Ruralna područja drastično su manje izložena, a najveća izoliranost postaje najveća prednost. 

Turizam je iznimno ranjiv – Nesumnjivo već danas zbrajamo štete. Sve je više otkazanih letova, putovanja i hotelskih usluga kao direktna posljedica, što straha, što mjera prevencije širenja, što pod povećalo stavlja njegovu ulogu u ekonomiji. Jer najlakše se odreći luksuza turističkog posjeta?

Neodgovorni mediji štete društvu - Brojni portali u težnji za klikom, novine u želji za većom tiražom, TV i radijske emisije u težnji za gledanosti i slušanosti na vidjelo su iznijele niz anomalija scene današnje 7. sile. Prioritet medija mora biti društvena odgovornost, djelovanje u interesu javnosti i potreba pojedinaca. 

Utjecaj na okoliš - Na kraju svega, koronavirus je svoju pozitivnu stranu pokazao kada je posrijedi okoliš. Od kada je virus izbio u Kini, sateliti su otkrili značajno smanjenje emisija ugljikovog dioksida, a koje ispuštaju motorna vozila, elektrane i industrijski objekti. Iako stručnjaci tvrde kako smanjenje neće ublažiti klimatske promjene, ovo razdoblje može biti pokazatelj na koji način djelovati kako bi u budućnosti reducirali štetan utjecaj. 


Tagovi

Koronavirus Samodostatnost Javno zdravstvo Ekonomija Turizam Društvena odgovornost Mediji Utjecaj na okoliš


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)