Situacije izolacije ili eskalacije panike pokazuju značaj vlastitih robnih rezervi i kapaciteta sektora proizvodnje hrane. Ovo je samo jedna od stvari na koju se treba podsjetiti kada je riječ o koronavirusu.
U našem narodu postoji dobro poznata i ukorijenjena poslovica Svako zlo za neko dobro koju smo u nasljeđe dobili od starih Latina i njihove Quod nocet, saaepe docet, u prijevodu Što škodi često poučava.
Slučaj širenja koronavirusa i njegovih posljedica može nas naučiti nešto novoga ili pak podsjetiti na zaboravljeno.
Neke situacije nije moguće predvidjeti - Unatoč planiranju, stručnjacima koji rade procjene rizika i na drugim radnjama prevencije, ponekad iz limitiranosti svojih spoznaja izgubimo kontrolu – koliko god to željeli, ne možemo biti spremni na sve. Jer ne znamo sve.
Samodostatnost je strateški važna tema – Epidemije i pandemije pokazuju da je iznimno bitno sačuvati elemente neovisnosti. Upravo ovakve situacije, djelomične ili potpune izolacije ili eskalacije panike pokazuju značaj vlastitih robnih rezervi i kapaciteta sektora proizvodnje hrane. Nije nužno osigurati 100%-tnu samodostatnost u svakoj kulturi, ali očito da treba imati definirane strateške minimume. Iste treba imati u vidu kod kreiranja svih politika. Ne kaže se bez razloga da je revolucija udaljena samo dva dana bez obroka
Javno zdravstvo ne podrazumijevati - Kao i većina zemalja starog kontinenta imamo blagodat prilično dobro organiziranog javnog zdravstva. Ne treba upasti u zamku, isto ne treba podrazumijevati, već dalje razvijati – jer tko zna što sutra nosi?
Ekonomija je fragilna – Izlizane mantre slobodnog tržišta padaju u vodu kod ovakvih neplanskih poremećaja. Već se zbrajaju direktne ekonomske štete kao posljedica virusa COVID-19, a brojni analitičari bruse termin ruba recesije. Politike moraju pokazati da stoje iza svake ekonomske aktivnosti jer bez nje nema niti države. Jedino ulaganje u ekonomiju može stvoriti veću otpornost društva na vanjske utjecaje.
Urbani koncept življenja nosi dodatne rizike – Gusto naseljena područja gradova najviše pomažu širenju virusa. Način života u milijunskim gradovima nosi masovne događaje, brojne svakodnevne interakcije i sve prateće vrste rizika. Ruralna područja drastično su manje izložena, a najveća izoliranost postaje najveća prednost.
Turizam je iznimno ranjiv – Nesumnjivo već danas zbrajamo štete. Sve je više otkazanih letova, putovanja i hotelskih usluga kao direktna posljedica, što straha, što mjera prevencije širenja, što pod povećalo stavlja njegovu ulogu u ekonomiji. Jer najlakše se odreći luksuza turističkog posjeta?
Neodgovorni mediji štete društvu - Brojni portali u težnji za klikom, novine u želji za većom tiražom, TV i radijske emisije u težnji za gledanosti i slušanosti na vidjelo su iznijele niz anomalija scene današnje 7. sile. Prioritet medija mora biti društvena odgovornost, djelovanje u interesu javnosti i potreba pojedinaca.
Utjecaj na okoliš - Na kraju svega, koronavirus je svoju pozitivnu stranu pokazao kada je posrijedi okoliš. Od kada je virus izbio u Kini, sateliti su otkrili značajno smanjenje emisija ugljikovog dioksida, a koje ispuštaju motorna vozila, elektrane i industrijski objekti. Iako stručnjaci tvrde kako smanjenje neće ublažiti klimatske promjene, ovo razdoblje može biti pokazatelj na koji način djelovati kako bi u budućnosti reducirali štetan utjecaj.
Tagovi
Autor
Probijena i psihološka granica, cijena pšenice veliki je udarac za europske ratare
Na pšenici roda 2025 više od polovice ratara će ostvariti gubitak, no ne samo oni
Idemo prvo zaštititi Mirka i Slavka, močvarni okaš može opstati i bez potpore
Recept za zbrinjavanje viška pšenice nije izvoz u bescjenje i gomilanje gubitka uz prozivanje države
Recept za zbrinjavanje viška pšenice nije izvoz u bescjenje i gomilanje gubitka uz prozivanje države
Na pšenici roda 2025 više od polovice ratara će ostvariti gubitak, no ne samo oni
Idemo prvo zaštititi Mirka i Slavka, močvarni okaš može opstati i bez potpore
Probijena i psihološka granica, cijena pšenice veliki je udarac za europske ratare
Od lojanice preko voštanice do parafinke: Svjetlosna tradicija koja i dalje tinja
Niko Musić: Nekad je selo hranilo grad, a sada grad hrani selo. To nije normalno
Za opstanak svake biljke i životinje - kako su stari seljaci poštovali vodu?
Na pšenici roda 2025 više od polovice ratara će ostvariti gubitak, no ne samo oni
Damir Senjan
prije 2 dana
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+]
Vedran Stapić
prije 5 godina
@njusup Slažem se potpuno. Nekako imam dojam da smo mi oduvijek u nekakvom kaosu, pa je ovo za nas prilično svakodnevna situacija. Žao mi je samo ovih uređenih država koji 50-60 godina žive u normalnim okolnostima ;) @blanka-kastav pozdrav poznanici ;)
Blanka Kufner
prije 5 godina
Upravo tako, Majo!
Maja Celing Celić
prije 5 godina
Da, Blanka, ovih nekoliko točaka bi svaki donositelj odluka trebao zatefteriti i po tome drviti u narednom razdoblju. Samo da se prebrzo ne zaboravi pa opet po starom.
Blanka Kufner
prije 5 godina
Citiram poznanicu: "Bravo, konačno jedan realan osvrt na korona virus."
Đuro Japaric
prije 5 godina
HRVATSKA AGRARNA REFORMA Neki iznose podatke da Hrvatska ima zemlju za prehranu preko 20 milijuna ljudi ! Za obradu te zemlje ne treba 180 tisuća OPG ! 1. moramo zaustaviti POVEĆANJE broja vlasnika i usitnjavanje imanja ! OVO je MOGUĆE sa izmjenom BEOGRADSKOG Zakona o nasljeđivanju i BEOGRADSKOG Zakona o vlasništvu ! 2. Morao ići u POVIJESNO okrupnjavanje parcela na više načina , a da bi se to ubrzalo i pojeftinilo BEČKU evidenciju zemlje MORAMO ukinuti , gruntovnice i katastar spojiti u JEDNU Državnu zemljišnu službu ! 3. Plenkovićev Zakon o poljoprivrednom zemljištu mora se npisati NOVI , sa POSEBNIM člancima za IZUMRLA sela ! 4. Zakon o vodama , mora se izmijeniti u smislu izgradnje akumulacija i sustava za navodnjavanje Uz pozdrav zdravim i bolesnim Hrvatima !
Đuro Japaric
prije 5 godina
Hrvati su jedan bezvrijedan sluganski narod sa pametnim pojedincima koje većina ne sluša ! Poljoprivreda ; sve je poznato od doseljavanja Hrvata na brdoviti Balkan na zemlju Ilirskih plemena , Doprinos Hrvata je katastrofalan , 1848 Jelačić proglašava ukidanje kmetstva i crkvene desetine ! Tim činom počinje usitnjavanje zemljišta i put do sadašnjeg stanja ! HRVATSKA AGRARNA REFORMA Da li ste Hrvati za ovo ?
Nedjeljko Jusup
prije 5 godina
Najbolji smo u kriznim situacijama i uopće kad je najteže. Mi Hrvati!