Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržišni standardi
  • 07.05.2023. 15:00

Stiže novih 6 pravila za voće, povrće, prerađevine, med, peradarstvo i jaja

Cilj je potrošačima olakšati odabir zdravije hrane na temelju pouzdanih informacija i doprinijeti sprečavanju rasipanja hrane, poručuje Europska komisija.

Foto: Depositphotos/Curioso_Travel_Photography
  • 2.197
  • 167
  • 0

Europska komisija predložila je reviziju postojećih tržišnih standarda za niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao što su voće i povrće, voćni sokovi, džemovi, med, perad i jaja. Cilj je potrošačima olakšati odabir zdravije hrane na temelju pouzdanih informacija i doprinijeti sprečavanju rasipanja hrane.

Što će se mijenjati? 

Šest je prijedloga zanimljivih za poljoprivredne proizvođače: 

  1. Označivanje podrijetla: jasnija i obvezna pravila o označivanju podrijetla za med, orašaste plodove i sušeno voće, zrele banane te očišćeno, prerađeno i rezano voće i povrće (primjerice zapakirani listovi salate). U slučaju mješavina na oznaci će se morati navesti zemlja odnosno zemlje podrijetla. Time će se povećati transparentnost za potrošače i ujedno promicati proizvodnja tih proizvoda u EU-u. 
  2. Rasipanje hrane: predloženom revizijom nastoje se riješiti pitanja rasipanja hrane i ambalažnog otpada. Primjerice, tržišni standardi ne bi se primjenjivali na tzv. "ružno" voće i povrće (ono na kojem su vidljive vanjske nepravilnosti, ali je i dalje prikladno za potrošnju) namijenjeno lokalnoj i izravnoj prodaji potrošačima. Time bi se povećala njihova vrijednost u "svježem" stanju, što bi koristilo proizvođačima u kratkim lancima opskrbe, a potrošači bi imali više prilika za kupnju po povoljnijim cijenama. Određeni proizvodi pogođeni prirodnim katastrofama ili drugim izvanrednim okolnostima mogli bi se prodavati ako su sigurni za potrošnju.
  3. Pakiranje: proizvodi koji se doniraju mogli bi se izuzeti od glavnih zahtjeva za označivanje. Time će se smanjiti birokracija i potreba za označivanjem, što će gospodarskim subjektima olakšati sudjelovanje u donacijama. 
  4. Voćni sokovi: za voćne sokove moći će se upotrebljavati oznaka "bez dodanog šećera" kako bi se objasnilo da, za razliku od voćnih nektara, voćni sokovi po definiciji ne smiju sadržavati dodane šećere, s čime većina potrošača nije upoznata. Osim toga, kako bi se zadovoljila rastuća potražnja potrošača za proizvodima s nižim sadržajem šećera, za reformulirani voćni sok moći će se upotrebljavati oznaka "voćni sok sa smanjenim sadržajem šećera". Radi dodatnog pojednostavnjenja i prilagodbe preferencijama potrošača, izraz "kokosova voda" moći će se upotrebljavati uz izraz "sok od kokosova oraha".
  5. Džemovi i marmelade: sadržaj voća u džemovima povećat će se s 350 g na najmanje 450 g (odnosno 550 g za ekstra džemove) po kilogramu gotovog proizvoda. Zahvaljujući općem povećanju sadržaja voća potrošači će dobiti proizvod s manje slobodnih šećera i više voća nego što je to trenutačno slučaj. Upotreba izraza "marmelada", koji se dosad mogao koristiti samo za džemove od citrusa, odobrila bi se za sve džemove kako bi se naziv proizvoda mogao prilagoditi najčešćim lokalnim nazivima.
  6. Jaja: solarne ploče odsad bi se mogle upotrebljavati u vanjskim prostorima objekata koji se koriste u sustavima proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja. Time će se potaknuti veća opskrba energijom iz obnovljivih izvora. Usto bi se označivanje jaja provodilo izravno na poljoprivrednom gospodarstvu, što znači bolju sljedivost.

Borzan podržava poteze EK

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, zadužena za EU strategiju "Od polja do stola" podržava ove poteze, a posebno ističe one koje se tiču doniranja i rasipanja hrane, a o čemu je, navodi, govorila već godinama. 

"Velike količine potpuno jestivog voća i povrća naših OPG-ova zbog estetskih razloga, poput mrlje na jabuci, ili ne bi stigle na tržište, ili bi se prodavale kao jeftinije sekundarne sirovine. Ovime će se našim poljoprivrednicima više isplatiti trud koji su uložili da bi to voće i povrće završilo kod kupaca", naglašava Borzan

Dodaje kako se do sada velika količina jestive hrane bacala jer je pravna procedura oko označavanja otežavala njihovo doniranje. "Događalo se da hrvatski proizvođači namirnice koje su namijenjene za tržište neke druge zemlje, zbog npr. etikete na jeziku te zemlje, ne bi mogli donirati u Hrvatskoj. Ukoliko bi neki proizvod bio namijenjen za francusko tržište, ne bi se mogao donirati u Hrvatskoj jer je imao etiketu na francuskom jeziku", opisuje Borzan. 

Sve države članice EU bi do 2030. trebale prepoloviti količine bačene hrane, s time da će polazna količina za Hrvatsku biti 286.379 tona otpada od hrane godišnje ili 71 kilogram po stanovniku, koliko je izmjereno 2020. godine.


Tagovi

Tržišni standardi Rasipanje hrane Doniranje hrane Prijedlozi Voćni sok Voćni nektar Džem Marmelada Označivanje jaja Označivanje podrijetla


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Posjetili smo lanjsku pobjednicu RuralFoto izbora, Ankicu Ursić Molnar, koja je osvojila 500 EUR za fotografiju jelena u baranjskoj noći. Uskoro ide i TV reportaža o njenoj priči...