Kakva nam je vanjsko-trgovinska razmjena prehrambenih proizvoda s Rusijom i Ukrajinom?

Vanjsko-trgovinska razmjena Hrvatske s Rusijom i Ukrajinom, kada su u pitanju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, zapravo je jako mala. Posebice s Ruskom Federacijom koja je prema Europskoj uniji, dakle i nama, reagirala protusankcijama još prije osam godina.  

Kako podsjeća potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam prof.dr.sc. Dragan Kovačević, Rusija je inicijalno 2014. zabranila na jednu godinu uvoz dijela poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (meso, riba, mliječni proizvodi, voće, povrće, mesne prerađevine i dio proizvoda visokog stupnja prerade) podrijetlom iz SAD-a, Europske unije, Kanade, Australije i Kraljevine Norveške, kao odgovor na zapadne sankcije zbog pripojenja Krima.

Ruske (protu)sankcije i dalje su na snazi

U međuvremenu, ruska strana je odluku o zabrani uvoza prolongirala svake godine. "Zadnja prolongacija vrijedi do konca 2022. godine", kaže Kovačević. 

Prema podacima HGK, u 11. mjeseci 2021., u Rusku Federaciju iz Hrvatske izvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 37,3 milijuna EUR, a u Ukrajinu 4,9 milijuna EUR, što zajedno čini 1,7% ukupnog hrvatskog izvoza u segmentu hrane (uključujući duhan i prerađevine).

U 2020. godini, u Rusiju smo izvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 37,1 milijuna EUR, a u Ukrajinu 5,1 milijuna EUR, što zajedno čini 1,8 posto ukupnog hrvatskog izvoza u segmentu hrane (uklj. duhan i prerađevine). 

Kada su u pitanju konkretni proizvodi, u Rusiju se najviše izvoze soja i proizvodi visokog stupnja prerade (umaci i ostalo). U Ukrajinu, pak, proizvodi na bazi žitarica i škroba (uključujući hranu za djecu), riblje prerađevine, duhan i prerađevine, proizvodi visokog stupnja prerade (umaci, juhe i ostalo) te sjemenski kukuruz.

Uvoz iz Ruske Federacije je mali, dodaje Kovačević, i u 11. mjeseci 2021. godine iznosio je svega 0,4 milijuna EUR, a iz Ukrajine 4,7 milijuna EUR. 

"Zajedno je to 0,15 posto ukupnog hrvatskog uvoza u segmentu hrane", zaključuje potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Cijenu hrane diktiraju nam druge države 

Samim tim, slaže se i prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska s te strane neće osjetiti neke velike posljedice po pitanju opskrbe hranom i cijene. 

"Cijene na našem tržištu diktiraju neke druge države. Što se tiče pšenice i kukuruza, to su Njemačka i Francuska, a što se tiče mesa - Nizozemska", rekao je u razgovoru za Net.hr naglašavajući da je sigurno da će problem izazvati skok cijena gnojiva.

Skuplja proizvodnja dovest će naravno i do više cijene kukuruza, pšenice i uljarica, no to, smatram ne znači i njihovo povećanje u maloprodaji. "Proizvođači moraju bolje gospodariti, trgovci moraju smanjiti svoje marže, a onda ćemo i mi potrošači reagirati pa ćemo ići kupovati naše proizvode - naravno ako su oni jeftiniji. Sve ostalo je priča za malu djecu", naglasio je i iznova ponovio da je šteta da mi pšenicu i kukuruz izvozimo, umjesto da proizvodnja kukuruza završava u proizvodnji mesa, mlijeka, jaja, pa da taj dio izvozimo.

Valja brzo izgraditi još skladišta - moguće je da ostanemo bez žitarica?!

"Nismo unutar države stvorili lanac ratarstvo-stočarstvo pa da tu zatvorimo tu proizvodnju", upozorio je profesor.