Kako će europski farmeri profitirati od sporazuma EU i Japana i što to znači za Hrvatsku?

Europski poljoprivredni sektor ima poseban razlog za slavlje jer dobiva lakši pristup golemom japanskom tržištu i zaštitu za više od 200 vrsta prepoznatljive hrane i pića, kao što su parmski pršut i šampanjac, naglasila je povjerenica za trgovinu EU Cecilia Malmström nakon potpisivanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu (SGP) između EU-a i Japana. 

Koristi od najvećeg trgovinskog sporazuma koji je EU ikada dogovorio, a s kojim će se stvoriti područje otvorene trgovine koje obuhvaća više od 600 milijuna ljudi, najbolje će se vidjeti u odnosu na ukidanje carina. Naime, iz EU se svake godine u Japan izveze robe u vrijednosti više od 58 milijardi eura i usluga u vrijednosti od 28 milijardi eura.

Ukidanje carinskih tarifa 

No, europska poduzeća često imaju poteškoća pri izvozu u Japan zbog visokih japanskih carina na određene proizvode, troškova usklađivanja s japanskim pravilima i propisima kad se razlikuju od međunarodnih normi, tehničkih prepreka trgovini kao što je onemogućavanje stranih poduzeća da se natječu za poslove javne nabave u nekim područjima, malo drukčijih normi za automobile i automobilske dijelove zbog kojih je skuplje proizvesti automobil za izvoz u Japan nego za prodaju u EU-u.

Japan je, inače, četvrto najveće svjetsko gospodarstvo. Japan je i treće najveće potrošačko tržište na svijetu, ali tek sedmo najveće europsko izvozno tržište. To bi se sada moglo mijenjati. Prema sporazumu, Japan je spreman ukinuti carinske tarife na vina i pjenušce, alkoholna pića, svinjetine, mesne prerađevine od svinjetine, govedinu te tvrdi i meki sir. Ukinula bi se dosadašnja carina od 15% na vina, pjenušce i alkoholna pića, stopa od 4,3 posto u prosjeku na svinjetinu bila bi praktično također 0%, kao i za prerađevine na koje danas ide tarifa od 8,5%. Ukinule bi se i tarife na sir koje danas iznose i do 29,8%. Plan je dovesti ih na 0% za 15 godina. U idućih 15 godina i govedina na koju se plaća carina od 38,5% u razdoblju do 15 godina trebala bi pasti na 9%. 

Izvoz bi mogao porasti do 180%!

Zanimljivo je i da Japan priznaje i svih 205 europskih proizvoda zaštićenih oznakom zemljopisnog podrijetla. Dakle, i svih koje je Hrvatska dosad zaštitila. Inače, Hrvatska i Japan već imaju blizak odnos trgovanja. Japan je naš 22. najveći trgovinski partner izvan EU, 24 milijuna eura vrijednost je suficita koji ostvarujemo s Japanom, 51 milijun eura vrijednost je izvoza u Japan, a 27 milijuna eura uvoz iz Japana. 

Za poljoprivredne proizvode EU otvara se japansko tržište sa 126 milijuna potrošača!

Danas stotinu hrvatskih tvrtki izvozi u Japan (ne treba zaboraviti da smo veliki izvoznici tune u tu zemlju), a čak 88% od njih su mala ili srednja poduzeća. Zahvaljujući izvozu u Japan osigurana su 2.922 radna mjesta. Na razini EU broj radnih mjesta koje osigurava izvoz u Japan je 739.560. Očekuje se da će od olakšavanja izvoza najviše profitirati upravo poduzeća koja proizvode i prodaju poljoprivredno-prehrambene proizvode. Prema predviđanjima Europske komisije, izvoz prerađenih prehrambenih proizvoda iz EU-a u Japan mogao bi porasti do 180%. To bi značilo do 10 milijardi eura dodatnih prihoda od prodaje!

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor