Izazivaju li umjetna sladila dijabetes?

Umjetna sladila se već dugi niz godina koriste kao alternativa tradicionalnim zaslađivačima nudeći potrošačima opciju s vrlo malo ili bez kalorija i smanjen unos šećera.

Međutim, unatoč svojoj popularnosti ovi zaslađivači izazivaju zabrinutost zbog sve više tvrdnji vezanih uz moguće dugoročne učinke na zdravlje poput povećanog razvoja od pojedinih bolesti.

Jedna od tvrdnji je i ona portala alternativa-za-vas.com da umjetna sladila izazivaju pretilost i dijabetes, a kao izvor navedene informacije navode strani portal mercola.com.

Magistrica nutricionizma Merdijana Dugonjić za portal foodfacts.news navodi da postoje studije koje sugeriraju da mogu povećati rizik od inzulinske rezistencije i metaboličkog sindroma.

Različiti zaslađivači imaju različite učinke na inzulinsku reakciju

Kaže, mogući mehanizmi uključuju povećanu žudnju za pravom hranom, osjećaj slobode u konzumaciji hrane jer su zaslađivači bez kalorija što dovodi do povećanog unosa hrane bogate kalorijama te cefaličnu fazu oslobađanja inzulina (CPIR).

CPIR faza predstavlja mehanizam kojim umjetni zaslađivači mogu izazvati malu, ali značajnu promjenu u lučenju inzulina unatoč tome što ne sadrže kalorije. "Tijelo očekuje unos ugljikohidrata, pa reagira lučenjem malih količina inzulina kako bi se pripremilo za veći unos glukoze", objašnjava ova nutricionistica.

Nutricionistica Dugonjić otkriva da su istraživanja pokazala da konzumacija različitih zaslađivača može imati različite učinke na inzulinsku reakciju:

• Saharoza (obični šećer) uz obrok izaziva najveći inzulinski odgovor,
• Aspartam koji je popularni umjetni zaslađivač uz obrok pokazuje sličan učinak u odnosu na saharozu
• Stevija i eritritol, prirodni zaslađivači, pokazali su minimalan ili nikakav učinak na lučenje inzulina što sugerira da njihova konzumacija uz obrok nije povezana s povećanjem inzulinske reakcije.

Učinci zaslađivača su individualni, a ne univerzalni

Dodaje da je važno napomenuti da se ovi učinci odnose na konzumaciju zaslađivača uz obrok, dok se čini da njihova samostalna konzumacija ne izaziva značajnu promjenu u otpuštanju inzulina.

S druge strane, ova studija ističe da umjetni zaslađivači mogu uzrokovati promjene u crijevnoj mikroflori koje mogu rezultirati povećanim rizikom za razvoj metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2, ali istraživači su primijetili da svi sudionici nisu imali isti odgovor na zaslađivače. "Neki ljudi mogu imati promjene koje utječu na smanjenje osjetljivosti na inzulin ili povećanje upale, dok drugi možda neće primijetiti nikakve promjene u metabolizmu", pojašnjava Dugonjić.

Prirodna sladila poput stevije mogu biti najbolji izbor za smanjenje rizika od dijabetesa, kazuje magistrica Dugonjić

Osobama koje žele smanjiti rizik od dijabetesa svakako preporučuje uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima, cjelovitim žitaricama, povrćem, zdravim mastima i adekvatnom količinom proteina.

"Prirodna sladila poput stevije mogu biti najbolji izbor u kontekstu smanjenja rizika od dijabetesa budući da imaju manje nuspojava i mogu biti korisna u dugoročnoj regulaciji šećera u krvi", poručuje zagrebačka nutricionistica.

Istraživanja pokazuju...

Dr. sc. Lidija Šoher s Prehrambeno – tehnološkog fakulteta Osijek kaže da se sladila dodaju u sve širu paletu prehrambenih proizvoda namijenjenih osobama koje žele smanjiti tjelesnu masu ili unos šećera poput dijabetičara.

"Najčešće su prisutna u bezalkoholnim gaziranim i negaziranim pićima, mliječnim proizvodima, slasticama poput bombona i čokolada, džemovima i želeima te žvakaćim gumama", navodi Šoher dodajući da se mogu koristiti kao zaslađivači i kod kuće, u kafićima ili restoranima.

Iz trenutno dostupnih istraživanja možemo vidjeti da dugoročna konzumacija može oslabiti inzulinski odgovor i dovesti do nepravilne regulacije razine šećera u krvi, utjecati na hormone sitosti ili negativno utjecati na sastav crijevne mikroflore uzrokujući disbiozu.

Kako kaže, pregled i meta - analiza dostupnih istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je moguće nepovoljne učinke dugotrajne upotrebe uključujući povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i bolesti krvožilnog sustava. "Od 2023. WHO preporučuje da se umjetna sladila ne koriste kao sredstvo za postizanje kontrole tjelesne mase ili smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti", otkriva.

Često su dio visoko procesiranih namirnica

Bez obzira, napominje, radi li se o dodanim šećerima ili umjetnim sladilima riječ je često o visoko procesiranim namirnicama te u kontekstu pravilne prehrane takve namirnice pripadaju skupini koja bi se u prehrani trebala naći povremeno.

"Stoga bi osobe koje žele smanjiti rizik od metaboličkih bolesti trebale razmotriti prirodne alternative i usredotočiti se na cjelovitu, nutritivno bogatu prehranu", zaključuje Šoher.

Je li češnjak prirodni lijek za prehladu i začepljeni nos kod djece?

Tvrdnja da su istraživanja pokazala da umjetna sladila izazivaju dijabetes i pretilost je točna. Trenutna istraživanja pokazuju povezanost između njihove konzumacije i pojave spomenutih bolesti, no za osobe koje žele smanjiti rizik od dijabetesa najbolji pristup je svakako uravnotežena prehrana bogata vlaknima, cjelovitim žitaricama, povrćem, zdravim mastima i adekvatnom količinom proteina.

Također, prirodna sladila poput stevije mogu biti najbolji izbor u kontekstu smanjenja rizika od dijabetesa budući da imaju manje nuspojava i mogu biti korisna u dugoročnoj regulaciji šećera u krvi.