Prehlada i začepljeni nos najčešće su tegobe kod djece, a roditelji često traže prirodne načine za ublažavanje simptoma. Može li bijeli luk biti rješenje?
Prehlada i začepljeni nos često pogađaju najmlađe, a mnogi roditelji posežu za prirodnim lijekovima među kojima se ističe češnjak odnosno bijeli luk koji je poznat po svojoj ljekovitosti. No, je li to stvarno učinkovit i siguran način za ublažavanje simptoma istražio je portal foodfacts.news.
Dr. sc. Eva Pavić, univ. spec. dipl. ing. navodi da nema dovoljno kliničkih studija, preglednih radova niti meta analiza na ovu temu. "Stoga, to možemo smatrati znanstveno nepotkrijepljenim popularnim vjerovanjem, ali i bezopasnom intervencijom s potencijalnim pozitivnim djelovanjem ako se ne primjenjuje kao potpuna zamjena za preporučenu medicinsku terapiju", govori Pavić.
Prema njenim riječima, općenito možemo reći da je luk poznat po svojim protuupalnim, antibakterijskim i antivirusnim svojstvima zbog sadržaja alicina, aktivnog spoja te neka istraživanja sugeriraju da može pomoći u jačanju imunološkog sustava, smanjenju simptoma prehlade i ubrzavanju oporavka.
Kako kaže, pozitivan protuupalni i antibakterijski učinak vjerojatno je rezultat sinergističkog odnosno zajedničkog djelovanja više prisutnih komponenti poput vitamina C i flavonoida kao što je to npr. kvercetin. Ključna biološki aktivna komponenta luka i češnjaka je alicin koji je već spomenut, ali važno je znati da on svoj puni potencijal pruža tek kada ga zgnječimo/usitnimo.
Međutim, dodaje, važno je napomenuti da su studije na tu temu obuhvaćale samo odrasle osobe ili su provedene u laboratorijskim uvjetima, dok je istraživanje na djeci u ovom području limitirano.
"Treba imati na umu da prirodni lijekovi uključujući luk ne bi trebali zamijeniti savjet liječnika, posebno kada je riječ o djeci jer prehlade mogu biti ozbiljnije kod mlađih osoba ili uzrokovati komplikacije koje zahtijevaju medicinsku intervenciju", upozorava ova nutricionistica.
Nutricionistica Pavić napominje da on može izazvati iritaciju usta, grla ili želuca, osobito kod osjetljive djece te da prekomjerno konzumiranje može izazvati probavne smetnje poput plinova, nadutosti ili žgaravice. Također upozorava da bi, ako dijete uzima druge lijekove za prehladu, luk mogao imati interakcije koje mogu utjecati na učinak tih lijekova.
Kod djece, naglašava, s povijesti respiratornih alergija može pogoršati simptome te isto tako poziva na oprez kod djece s bubrežnim problemima ili bubrežnim bolestima koji bi trebali izbjegavati konzumaciju velikih količina.
Nikako se ne preporučuje tzv. narodnim lijekovima mijenjati preporučeno konvencionalno liječenje, ističe Pavić
U svakom slučaju, ističe da prehlada i druge bolesti mogu imati različite uzroke, pa je važno dobiti točnu dijagnozu od pedijatra. "Simptomi poput kašlja, groznice ili začepljenog nosa mogu ukazivati na razne bolesti uključujući bakterijske infekcije, viruse, alergije ili čak ozbiljnije bolesti poput upale pluća", napominje.
Ukazuje na to da samostalno liječenje bez odgovarajuće dijagnoze može odgoditi pravovremeno liječenje i povećati rizik od komplikacija te za izvlačenje maksimalne koristi iz luka i uspješniju borbu s infekcijama preporučuje uključiti ga u svakodnevnu prehranu zajedno s voćem, povrćem, žitaricama, ribom, fermentiranom i drugom hranom koja ima pozitivan utjecaj na jačanje imuniteta.
"Nikako se ne preporučuje tzv. narodnim lijekovima mijenjati preporučeno konvencionalno liječenje", zaključuje zagrebačka stručnjakinja za prehranu.
U stručnom pregledu koji obuhvaća sustavno ažuriranje pretkliničkih i kliničkih podataka o antivirusnom potencijalu češnjaka navodi se da su alicin i njegovi derivati najperspektivniji organosumporni spojevi (OSC) češnjaka i da su odgovorni za nekoliko terapeutskih učinaka uključujući prevenciju virusnih infekcija.
Njegova konzumacija, dodaju, u svježem, kuhanom obliku ili kao dodatka prehrani dobro se podnosi u razumnoj količini u obroku ili uz obrok te ga Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) smatra sigurnim.
Kako kažu, ovaj pregled daje uvid u antivirusne učinke češnjaka i njegovih OSC-a u pretkliničkim i kliničkim studijama te naglašava niz mehanizama putem kojih se ti učinci postižu.
"Blokiranje ulaska virusa u stanice domaćina, inhibicija virusne RNA polimeraze, reverzne transkriptaze i replikacije virusa, kao i jačanje imunološkog odgovora domaćina bili su glavni načini za antivirusno djelovanje", otkrivaju.
Prema njihovim riječima, nasumična klinička ispitivanja u kojima su korišteni različiti komercijalni pripravci češnjaka otkrila su njegov učinak u prevenciji i liječenju niza virusnih infekcija kod ljudi uključujući običnu prehladu i gripu, a tvrde da je za te učinke odgovoran poboljšani imunološki odgovor.
"Međutim, potrebno je provesti kvalitetnija klinička istraživanja što uključuje dugoročna kohortna istraživanja i farmakokinetička istraživanja kako bi se dodatno razjasnila uloga češnjaka i njegovih OSC-a u antivirusnoj terapiji", zaključuju.
Isto tako i prema stručnom radu hrvatskih autora alicin iz češnjaka pokazuje antibakterijsko, antifungalno, antiviralno i antiparazitno djelovanje.
"No, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se produbila znanja i o drugim ključnim aspektima poput parametara kvalitete i sigurnosti, čistoće, podrijetla, stabilnosti, bioraspoloživosti, bioefikasnosti, nuspojava i toksičnosti", istog su mišljenja kao i autori navedene strane studije.
Za kraj možemo poručiti sljedeće: "Tvrdnje i narodna vjerovanja da češnjak liječi prehladu i gripu nisu točni. On može pomoći u borbi protiv infekcija i korisno ga je uključiti u svakodnevnu prehranu bogatu namirnicama koje jačaju imunitet, no ne može se smatrati lijekom za prehladu i gripu, osobito kod djece kod kojih spomenuta zdravstvena stanja mogu imati različite uzroke. Važno je dobiti dijagnozu od liječnika i prema tome odgovarajuću terapiju".
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/