Cijena meda u trgovačkim lancima iznosi svega 2,74 eura: Je li to znak patvorenja?

Med je jedan od najstarijih i najcjenjenijih prirodnih proizvoda, no danas se u trgovinama može pronaći po cijeni od samo 2,74 eura što mnoge potrošače navodi na sumnju u njegovu kvalitetu, kao i na zabrinutost o tome što zapravo konzumiraju.

Svoju zabrinutost izrazili su i iz Hrvatskog pčelarskog saveza što je prenio portal novo.hr u svojem članku u kojem predsjednik Saveza kaže da je to nemoguća cijena za pravi med.

Je li moguće da onaj kvalitetan može biti dostupan po tako niskoj cijeni i je li svaka staklenka koja nosi oznaku med stvarno pravi proizvod istražio je portal foodfacts.news. 

Iz Državnog inspektorata navode da je tijekom 2024. godine poljoprivredna inspekcija, između ostalog, provela i inspekcijske nadzore označavanja, kvalitete, prisutnosti stranih šećera i sljedivosti meda.

Tijekom inspekcijskog nadzora otkrivene nesukladnosti

Ukupno je provedeno 96 inspekcijskih nadzora meda pri čemu je uzorkovano 60 uzoraka s ciljem provjere propisanih parametara kvalitete te prisutnosti stranih šećera.

"Od ukupno uzorkovanih 60 uzoraka meda, 30 ih je kontrolirano na parametre kvalitete i prisutnost stranih šećera, a 30 isključivo na parametre kvalitete", otkrivaju.

Nesukladnost je, dodaju, utvrđena kod 19 uzoraka, a za jedan se još čeka rezultat analize. Od 19 nesukladnih, za 4 meda je utvrđeno da sadrži dodane strane šećere, a 15 uzoraka nije udovoljavalo propisanim parametrima kvalitete.

Proizvođač može navesti rezultate ispitivanja kvalitete meda

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kažu da se med kontrolira u skladu s važećom zakonskom regulativom u državama članicama EU. "U Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete meda i stočne hrane on se kontrolira prema zaprimljenom zahtjevu korisnika koji može biti proizvođač meda osobno, potrošač ili zahtjev može biti zaprimljen po nalogu Državnog inspektorata za provedbu službenih kontrola meda", objašnjavaju.

Kako saznajemo, laboratorij o kontroli kvalitete meda naručitelja usluge izvještava isključivo u obliku Ispitnog izvještaja i isključivo na temelju provedenih ispitivanja koja su propisana Pravilnikom o medu i Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda.

Laboratorij, pojašnjavaju, ne daje subjektivne preporuke o procjeni kvalitete navedenog proizvoda bez prethodno provedenih ispitivanja.

"Ako je provedena kontrola kvalitete meda, proizvođač može na deklaraciji navesti rezultate provedenih ispitivanja koji, kako smo već istaknuli, moraju udovoljavati zahtjevima kvalitete iz navedenih Pravilnika i to za svaki navedeni parametar", poručuju iz HAPIH-a.

Porijeklo obično “vuče“ iz stranih zemalja

Doc.dr.sc. Marin Kovačić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek kaže da smo posljednjih mjeseci svjedoci vrlo niskih akcijskih cijena meda u trgovačkim lancima te da ukoliko malo podrobnije pročitamo zemlju odnosno zemlje porijekla koje su naznačene na etiketi, kod ovako jeftinih medova možemo vidjeti kako porijeklo vuče iz jedne ili više stranih zemalja Azije, Južne Amerike, Ukrajine i slično.

Navodi i da je tijekom službenih putovanja u Kinu i Južnu Ameriku, upitao pojedine lokalne pčelare je li moguće proizvesti ga po toj cijeni i svi su negativno odgovorili. Stoga postavlja sljedeće pitanje: "Ako navedena cijena od 2,74 eura uključuje otkup od pčelara proizvođača, transport s drugog kraja svijeta, ambalažu i pakiranje, označavanje i trgovačke marže, po kojoj cijeni taj med mora biti otkupljen?"

Nažalost, dodaje, u velikom broju slučajeva, kada je cijena proizvoda značajno niža, obično se radi o proizvodu koji ne ispunjava uvjete koji su označeni na deklaraciji.

Prema njegovim riječima, minimalnu je cijenu teško izračunati jer varira od pčelara do pčelara ovisno o njegovim kapacitetima, ulaganjima, prodaji i dr.

"No, med je jedna od rijetkih namjernica koja je pojeftinila u protekle četiri godine te je trenutna otkupna cijena naveliko na razinama od prije 10 - 15 godina što je za pčelare katastrofalno jer su svi ostali inputi drastično narasli", upozorava Kovačić.

Najsigurnije je kupovati od svog pčelara

Kako navodi, ovo stanje koje traje sada već treću godinu dovodi do smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica.

"Ako uzmemo u obzir činjenicu da pčele ne mogu samostalno preživjeti u prirodi bez pomoći pčelara, važno je naglasiti kako treba biti oprezan i ne dopustiti da dođe do drastičnog smanjenja broja košnica jer to može imati katastrofalne posljedice na cijelu poljoprivrednu proizvodnju", napominje.

Najsigurnije je, savjetuje, kupovati od svog pčelara za kojega znate kako i što radi. Nadalje, kupovinom medova koji imaju oznaku "Dokazana kvaliteta" ili "Med hrvatskih pčelinjaka" odnosno neke od zaštićenih oznaka izvornosti poput Slavonskog meda, Zagorskog bagremovog, Goranskog meduna, Istarskog ili Dalmatinskog meda i sl., možete biti sigurni da kupujete domaći hrvatski med.

"Kupovinom proizvoda koji su u cijelosti proizvedeni u Hrvatskoj također potičemo rad i trud naših vrijednih poljoprivrednika", poručuje osječki stručnjak za med.

Med ne moramo uzimati drvenom žlicom kako smo oduvijek mislili

Iz svega rečenog možemo zaključiti da je obično, kada se radi o medu kojem je cijena značajno niža, riječ o proizvodu koji ne ispunjava uvjete što bi mogao biti znak patvorenja. Najsigurnije je kupovati ovaj proizvod od lokalnih provjerenih pčelara ili na deklaraciji potražiti oznaku "dokazana kvaliteta" ili "med hrvatskih pčelinjaka" čime ujedno podržavamo rad naših proizvođača.