• Dani hrvatskog pršuta
  • 24.09.2020. 14:50
  • Zadarska, Zadar

Ante Madir: Hrvatski su pršuti dobili zeleno svjetlo, no izvoz u Kinu neće ići preko noći

Činjenica da su Dalmatinski i Drniški pršut ušli na europsku listu govori o njihovom potencijalu. No, ovime smo dobili samo zeleno svjetlo da možemo izvoziti, a na nama je sada da kvalitetno odradimo sve potrebne radnje i predradnje, kaže Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatski pršut

Foto: Marinko Petković
  • 270
  • 109
  • 0

Vijest da se šest hrvatskih proizvoda našlo na listi među 100 europskih koji će biti posebno označeni i privilegirani u trgovanju s Kinom obradovala je mnoge. Najviše proizvođače Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Dingača, Neretvanske mandarine te Drniškog i Dalmatinskog pršuta.

"Činjenica da su i dva naša zaštićena pršuta ušla u listu govori o njihovom potencijalu. Sada će se i pregovori koje smo imali ne samo sa Kinom, nego i Rusijom i SAD-om oko izvoza pršuta i drugih zaštićenih suhomesnatih proizvoda moći lakše realizirati”, kaže Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta, koji okuplja proizvođače krčkog, istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta sa zaštićenim oznakama zemljopisnog porijekla i izvornosti na razini EU.

Samo, dodaje, to neće ići preko noći. Neće sad tamo neki naš mali pršutar nazvati tamo nekog Kineza, kao "evo ja imam dva buta, 'oćeš ti to meni kupiti“. Ne, mi smo ovime dobili zeleno svjetlo da možemo izvoziti. Sada moramo napraviti sve radnje i predradnje da se kvalitetno, najprije marketinški pojavimo na kineskom tržištu.

Za izvoz bitna količina i kakvoća

Osim kvalitete bitne su i količine pa tu vidi ulogu klastera u koji će se uključiti i manji proizvođači pršuta i suhomesnatih proizvoda. Država, ministarstva poljoprivrede i turizma trebaju pripomoći u prezentaciji, a kad se kineski trgovci zainteresiraju za naše proizvode, oni će doći u kontrolu vidjeti kakvi su nam objekti, kako ide proizvodnja... “Uglavnom, predstoji nam veliki posao da bi iskoristili šansu koja se pružila pršutarima i ostalim našim proizvođačima zaštićenih brendova“, poručio je.

Dalmatinski i Drniški pršut dobili su zeleno svjetlo za izvoz u Kinu 

O svemu tome i drugim aktualnostima bit će više riječi na šestim po redu Danima hrvatskog pršuta koji se u petak i subotu, 25. i 26. rujna održavaju u Zadru. Pršutari, stručnjaci i predstavnici vlasti će tako za okruglim stolom raspravljati o kontroli zaštićenih hrvatskih pršuta na tržištu, ali i o njihovom plasmanu u izazovnim vremenima kada proizvođače nije pogodila samo kriza uzrokovana virusom COVID-19, nego i ona izazvana Afričkom svinjskom kugom.

Zbog korone prodaja pala od 30 do 80 posto

Kolike su ukupne štete teško je izračunati. No, zbog izostanka ili smanjenog broja ljudi na svadbama, krizmama, pričestima, sajmovima i, naravno, zbog manjeg broja turista, prodaja je nekim pršutarima pala 30, a nekima i 80 posto. Madir objašnjava kako su oni oslonjeni na velike trgovačke lance manje osjetili pad prodaje. Primjerice, krčki su na razini boutique proizvodnje pa nemaju problema sa zalihama. Istrani su se, pak, relativno dobro snašli u turizmu, pa su profitirali i tamošnji pršutari.

Svinjetina sve popularnija

Stoga su najpogođeniji proizvođači drniškog te dalmatinskog pršuta, koji u ukupnoj proizvodnji u RH čine više od 90 posto.

"Pršut koji “doživi” punu zrelost treba pojesti, tako da vakumiranje, a oko 50 posto ih je neprodanih, nije najsretnije rješenje. Nadamo se podršci države“, izjavio je Madir, ističući kako su neki zbog problema s plasmanom bili prisiljeni tražiti potpore za zadržavanje radnika. A dok nije stigla korona, vjerovali su u još jednu dobru sezonu, kakvu opravdava i konstantni rast hrvatske proizvodnje pršuta – dalmatinskog u pet godina za više od 40 posto.

Sve to, ističe, ostvareno radom, znanjem i velikim investicijama, možda i najvećim u sektoru prehrambene industrije. Uloženo je više od 40 milijuna eura. Zahvaljujući tome i udio domaće sirovine u pršutanama u proteklih je pet godina porastao s 10-ak na više od 50 posto. A to još uvijek nije ni pola potrošnje u "normalnim“ godinama.

Proizvedemo 450.000, pojedemo 1.000.000 pršuta

"Godišnje se u nas pojede oko milijun pršuta, a proizvede oko 450.000“, kaže Madir. On ističe da domaći pršuti predstavljaju veliki potencijal što se tiče prerade mesa. Za razvoj svinjogojstva. A zbog svojih vrhunskih senzorskih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne kemije, imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu. Naravno, pod uvjetom da koronakriza prestane.

Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatski pršut

U protivnom moglo bi idućih godina doći do pada ponude jer "ako ne prazniš proizvodne kapacitete ne možeš ih ni puniti“. Isto je kao i s vinom. Dok ga ne prodaš iz bačve ne možeš uliti novo, slikovito je pojasnio Madir, najavljujući brojna događanja u sklopu šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru.

Zadar zadnji vikend u rujnu domaćin šestih Dana hrvatskog pršuta

Nakon, otvorenja u hotelu Kolovare bit će proglašen šampion ovogodišnje manifestacije, slijede stručni skupovi i već spomenuti okrugli stol. Drugog dana, u subotu 26. rujna, šesti Dani sele iz hotela Kolovare na Trg Petra Zoranića, gdje se od 8 do 15 sati planira održati prezentacija, ali i prodaja pršuta po prigodnim cijenama.

Događaja kao u priči s time da organizatori napominju kako će se cijela manifestacija odvijati u skladu s preporukama i mjerama Stožera civilne zaštite. E da tako, a nego kako?!


Tagovi

Dani hrvatskog pršuta Ante Madir Klaster Pad prodaje 100 europskih proizvoda Trgovanje s Kinom


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berač može biti opasan i kad nije u pogonu... pazite se ljudi :)