Pretraga tekstova
Uzgoj povrća tijekom zime može biti vrlo profitabilan. Zelena salata, rotkvice, mladi luk, mizuna su samo neke vrste koje se uzgajaju u plastenicima, a tražene su na tržištu.
Proizvodnja povrća u zimskom razdoblju može biti vrlo uspješna i profitabilna. Najvažnije je da odaberemo odgovarajuću vrstu i osiguramo plastenik koji odgovara ovakvoj proizvodnji. Termine sjetve i berbe potrebno je prilagoditi potražnji u vrijeme zimskih praznika. Osim toga, važno je spriječiti izmrzavanje biljaka u godinama s ekstremno niskim temperaturama.
Na našem se području tradicionalno za zimsku potrošnju uzgajaju zelena salata, špinat, mladi luk. Međutim, ovaj popis je znatno duži. Kelj, razne vrste ljekovitog i začinskog bilja, razne salate, rotkvice, pak čoi, cikla su vrste čije uzgajanje može biti uspješno tijekom ovog perioda.
Zelena salata je tradicionalno zimsko povrće čijim uzgojem možemo ostvariti dobru financijsku korist. Ova vrsta povrća se odlikuje brojnim varijetetima, sortama, hibridima koji se razlikuju po dužini vegetacije, boji i obliku listova, okusu, otpornosti. Naše tržište je naviknuto na salate glavatice, ali se mogu uzgajati brojne lisnate za kojima postoji potražnja od strane ugostiteljskih objekata. Sve veća je potražnja za mješavinama mladih biljaka ove vrste.
Proizvodnja salate u staklenicima i plastenicima - u tlu i supstratu
Rukola, matovilac, slačica i mizuna su samo neke od lisnatih vrsta koje se lako uzgajaju i mogu biti alternativa klasičnoj zelenoj.
Prava je šteta što se ovo povrće rijetko uzgaja. Poznata je pod nazivima japanska salata, a zbog boje svojih listova koja ide od tamno preko svjetlije zelene do zagasito crvene, vrlo je slična mješavinama raznih salata. To je usjev koji se u zatvorenom prostoru može sijati od rujna do ožujka. Berba se obavlja rezidbom u nekoliko navrata. Može se miješati s drugim lisnatim salatama.
Prednost mizune u odnosu na običnu zelenu je što može podnijeti smrzavanje poslije kojeg se oporavi. Ovo vrijedi kada temperatura ne pada ispod -40֯C. U većini slučajeva je usjev dovoljno prekriti agrotekstilom kako bi je sačuvali.
Mnoge vrste ljekovitog i začinskog bilja mogu biti izuzetno profitabilne za uzgoj tijekom zime. Ružmarin, timijan, bosiljak ili korijandar se prodaju čitave godine, jer postoji potražnja od strane restorana i trgovina. U ovisnosti od vrste zatvorenog prostora možemo se posvetiti njihovu uzgajanju. Da bismo osigurali uspješnu proizvodnju potrebno je osigurati zagrijavanje barem u najhladnijem dijelu godine.
Ova proizvodnja je postala vrlo popularna zbog potražnje, brzog uzgojnog ciklusa i dobre cijene na tržištu. Pokretanje proizvodnje klica je jeftinije, jer ne traži opremu koja je neophodna za proizvodnju mikropovrća.
Sjeme koje se koristi mora biti kvalitetno, netretirano, poželjno je da potiče iz ekološke proizvodnje, a jako je važan i izbor supstrata koji mora biti namijenjen za uzgoj presadnica na organski način.
Mladi luk je tradicionalno zimsko povrće i veliki broj proizvođača se odlučio za proizvodnju. Potrebno je osigurati dovoljno prostora, kvalitetno, dobro drenirano zemljište. U ovisnosti od krupnoće, lučice se sade na dubini od 10 do 15 cm, a međuredni razmak se kreće od 10 do 15 cm. Optimalna temperatura za rast i razvoj je između 7 i 20֯C.
Rotkvice su najprofitabilnija vrsta koja se uzgaja u plasteniku, jer spada u povrće s najkraćim periodom od sjetve do berbe. One su tražene na tržištu, jer su neizostavni dio salata u restoranima. Prednost ove povrtne vrste što dobro podnosi niske temperature.
Špinat kojega uzgajamo u plastenicima ima povoljnije uvjete razvoja, čistiji je i ima bolji okus zbog manje izloženosti promjenama temperature i sadržaja vlage u zemljištu. Berba se obavlja u nekoliko navrata.
Tagovi
Uzgoj povrća Uzgoj povrća zimi Najprofitabilnije povrće Uzgoj u plasteniku Uzgoj salate Uzgoj luka Mikropovrće
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Tea Januš
prije 3 godine
Ono kojeg nema ljeti ;)
RankaV
prije 3 godine
To je odlično.
Eva Mandarić
prije 3 godine
Uuu fora info ;) Mislim da se bacam na začinsko bilje :D