Ovu pojavu uzrokuju patogene gljivice koje se nalaze u površinskom sloju zemljišta.
Uzgoj presadnica je u povrćarskoj proizvodnji jedan od najvažnijih poslova. Proizvodnja presadnica počinje izborom odgovarajućeg hibrida povrća, pripremom supstrata za sjetvu i sjetvom. Zato je u prostoriji za proizvodnju biljaka potrebno osigurati odgovarajuće uvjete za njihovo nicanje. Od optimalne temperature, vlažnosti i klijavosti samog sjemena zavisit će broj izniklih biljaka. Nakon nicanja, mlade biljčice su često izložene napadu velikog broja štetnih insekata i uzročnika bolesti i zato ih je neophodno, na pravi način, zaštititi.
Samo zdrav i jak rasad garantira odgovarajući prinos i kvalitetu. Otuda povrćari nemaju pravo na grešku koju tijekom vegetacije nikako ne mogu nadoknaditi. Jedna od najčešćih grešaka koju proizvođači ponavljaju u proizvodnji presadnica je njegovo pretjerano zalijevanje. Osim što forsira razvoj plitkog korijenovog sustava zbog kojeg će biljka stalno patiti i loše eksploatirati vodu, često zalijevanje dovodi do pojave polijeganja rasada. Uzrokuju ga patogene gljivica iz rodova: Rhizoctonia cpp., Pythium spp., Phytophthora spp., Fusaryum spp. koje se nalaze u površinskom sloju zemljišta i intenzivno se razvijaju baš u ovakvim vlažnim uvjetima.
Dejan Mujakić, stručnjak za zaštitu bilja, ističe da jedna od fitopatogenih gljivica koja uzrokuje polijeganje rasada u najvećem broju slučajeva je Pythium spp. Ona u našim klimatskim uvjetima nanosi manje štete na starijim biljkama, ali je zato glavni uzročnik polijeganja rasada, odnosno takozvanog topljenja gredica presadnica.
"Simptomi se pojavljuj ovisno od starosti inficirane biljke. Kod mladih biljaka čije je tkivo vrlo osjetljivo na toksine ove gljivice simptomi se javljaju u vidu vodenastih pjega, koje se brzo povećavaju, zaražene stanice umiru i cijela biljka zahvaćena bolešću propada ubrzo poslije nicanja. Do infekcije izniklih biljaka najčešće dolazi preko korijena. Zahvaćeni dio stabla je tanji od zdravog dijela što dovodi do slabljenja mehaničke moći i biljčica ubrzo poliježe. Ovisno od faze razvoja bolesti na oboljelim dijelovima biljčice se mogu uočiti jače ili slabije izražena siva pljesniva prevlaka. Polegnute biljke ubrzo uginu, a pri jačoj vlažnosti i višoj temperaturi istrunu”, priča Mujakić.
Kada je pravo vrijeme za sijanje da presadnice ne budu prestare?
On također naglašava da se Pythium spp. odražava u zemljištu u obliku oospora koje svoju vitalnost zadržavaju i do osam godina. Kilijanje oospora je stimulirano u uvjetima visoke vlažnosti zemljišta i prisustva tvari koje nastaju prilikom razgradnje organske tvari. Tvari koje također, stimuliraju klijanje oospora potječu i od korijena, od sjemena koja klijaju, od organske tvari koja se unosi u zemljište. Oospore daju sporangije, a sporangije daju zoospore za čije je kretanje neophodna tekuća voda pa obilno navodnjavanje potpomaže i povećava broj inficiranih korijena.
Stručnjaci poručuju povrćarima da je redovna dezinfekcija zemljišta jedna od najefikasnijih načina zaštite od uzročnika polijeganja rasada. Obavezno se moraju dezinficirati i police Cuso4 1% otopinom.
"Od agrotehničkih mjera valja odraditi drenažu zemljišta, redovno provjetravati rasadnik, sađenje biljaka obaviti kada je temperatura povoljna za brži porast biljke, izbjegavati teška zemljišta i prekomjernu gnojidbu dušikom i koristiti plodored. Odlična zaštita se postiže kombinacijom kontaktnih i sistemičnih fungicida. Zalijevanje gredica, kako biljaka tako i okolnog zemljišta preparatima Previkur 0,25% i Previkur energi 0,15 %. Sljedeći tretman obaviti neposredno poslije pikiranja istim preparatima uz dodavanje Konfidora ili Ackare protiv insekta", naglašava Mujakić.
Često se događa da presadnice napadnu i puževi koji grickaju mlade listove. Ovaj problem se može vrlo lako riješiti preparatom Pužomor, kojeg treba posoliti oko gredica, ali ne i preko biljaka. Za tu svrhu se može upotrebiti i pepeo koji smanjuje sluz pužu, i dovodi do dehidracije.
Tagovi
Autorica