Salata loše podnosi slana tla, a zbog plitkog korijena otežana je i njezina gnojidba.
Iako je salata od onih povrtnica koja ima manje uzgojne zahtjeve te dobro raste i na lošije teksturiranim tlima, izuzetno je osjetljiva na zaslanjenost tla.
Na njega u startu reagira lošim klijanjem, deformiranjem lišća i vrlo sporim rastom. Sadržaj soli od 0,3 do 0,4% izaziva veća oštećenja salate, a osjetljiva je i na klor. Njezinu osjetljivost najbolje dokazuje to što se upravo ta biljka koristi u pokusima za otkrivanje ostataka pesticida i otrovnih tvari u tlu.
Najbolje joj odgovaraju tla pH vrijednosti od 6 do 7. Teško podnosi i temperature iznad 20°C pogotovo u uvjetima suhog tla i zraka. Za formiranje glavice treba joj oko 15 litara vode po m2 i to dva puta tjedno, u sušnim periodima i više.
Kako piše agroinform, tla čija je električna provodljivost (EC) veća od 1,6 do 1,7 mS/cm ne preporučuju se za uzgoj salate.
Iako salata treba relativno malo hranjivih tvari za uspješan rast i razvoj, njena gnojidba nije laka jer zahtijeva hraniva koja se lako upijaju. Ima plitak korijen pa ih treba koristiti samo u gornjem sloju tla, na oko 10 cm dubine. Potrebnu količinu treba osigurati na kratko te zbog izuzetne osjetljivosti na sol s njima ne treba pretjerivati.
Zbog plitkog korijena potrebno je obaviti gnojidbu pred samu sadnju uz primjenu lako topivih gnojiva. Salata ima i veće zahtjeve prema fosforu, magneziju i boru.
S primjenom dušičnih gnojiva treba biti oprezan jer ima kratku vegetaciju, a zbog velike količine i viška nitrata u tlu može doći do usvajanja i akumuliranje istih u biljci čak do 5.000 mg/kg svježe tvari.
Pri uzgoju salate posebnu pozornost treba posvetiti mineralnom dušiku u tlu i ostacima kalija koji su preostali od predusjeva, što može znatno smanjiti potrebnu gnojidbu.
Kalij povećava otpornost na hladnoću i bolesti, a poboljšava i kompaknost te izdržljivost glavice, što je važno za transport i rok trajanja.
Uz tri glavna hraniva - dušik, fosfor i kalij još su dva elementa kojima dajemo posebnu pažnju kod proizvodnje lisnatog povrća. Riječ je o magneziju i željezu. Manjak željeza se obično javlja na vapnenačkim tlima ili kod prekomjernog navodnjavanja.
Manjak dušika se kod salate javlja izuzetno brzo i to je vidljivo na donjim, starijim listovima koji su blijedožute boje. Javlja se na iscrpljenim tlima nakon uzgoja plodovitog povrća te kod nepravilno provedene osnovne gnojidbe i prihrane.
Kod nedostatka fosfora donji listovi su ljubičasto crvene boje, formiranje korijena je slabije, a oni imaju tanke duge i bijele dlačice koje su manje razgranate.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Kako ubrzati zrenje bez gubitka na čvrstoći i okusu - trikovi profesionalaca
Jeli su ga Babilonci, spominje se u Epu o Gilgamešu, a u Europu su krastavac donijeli?
Vladimir Vranješ: Uništeno mi je 1.500 kvadrata plastenika i 700 stabala šljive
Zašto rajčica puca baš kad najviše rodi?
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
