Grad Osijek je objavio javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje na korištenje vrtnih parcela na lokaciji urbanog vrta Jug II građanima u svrhu proizvodnje hrane, začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća za vlastite potrebe
Vrtovi kao pojam nisu ništa novo niti revolucionarno, no ljudi su seljenjem u gradove izgubili mogućnost vrtlarenja i mogućnost osobnog utjecaja na uzgoj namirnica koje koriste za prehranu. To ne znači da su izgubili i želju za tom mogućnosti, što dokazuje i činjenica da se nakon Koprivnice, Virovitice, Varaždina, Siska, Ivanić-grada, Čakovca i Rijeke, i Osijek pridružuje gradovima koji podržavaju ekspanziju urbanog vrtlarenja. Naime, Grad Osijek je objavio javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje na korištenje vrtnih parcela na lokaciji urbanog vrta Jug II (Rastanci) građanima Grada u svrhu proizvodnje hrane (povrće i jagodičasto voće), začinskog i ljekovitog bilja i cvijeća za vlastite potrebe.
Urbani vrt sastoji se od 183 vrtne parcele veličine 50 m2 i zajedničkih dijelova s pripadajućom zajedničkom opremom (pristupni putovi i staze, drvena i montažna spremišta alata i organskog gnojiva, komposteri, klupe i kante za odlaganje otpada, vrtne sjenice i nadstrešnice). Zasad je to pilot projekt, na sveukupno 11.000 m2, no plan nije stati, već širiti vrtove i na druge dijelove grada, kako bi naši građani napokon stekli pravo na uzgoj hrane na vlastite potrebe. Prednost će imati građani slabijeg socijalnog statusa, nezaposleni i sami stanari GČ Jug 2, a pozvane su i udruge koje se bave promicanjem organskog uzgoja voća i povrća.
Grad Osijek će 20 posto od predmetne 183 vrtne parcele dati na korištenje jednoj ili više neprofitnih udruga u svrhu omogućavanja prijenosa primjera dobre prakse na ostale korisnike lokacije gradskog vrta i održavanja prigodnih edukacija, škole u prirodi i ostalih aktivnosti vezanih uz vrt. Vrtne parcele daju se na korištenje na vrijeme od dvije godine bez naknade, s mogućnošću produljenja korištenja pod uvjetom da se korisnici prema istima odnose pažnjom dobrog gospodara.
Pravo podnošenja zahtjeva za davanje na korištenje vrtne parcele ima osoba s prebivalištem na području Osijeka i svaki student koji nema prebivalište na području Osijeka, a na redovnom je studiju na visokoškolskim ustanovama u Osijeku.
U natječaju su specificirani i uvjeti i kriteriji koji će se bodovati te će se tako sastaviti rang lista s imenima i prezimenima podnositelja zahtjeva poredanih prema ukupnom broju bodova. S najbolje rangiranim osobama s liste sklopit će se ugovor o davanju na korištenje vrtne parcele. Zahtjev za davanje na korištenje vrtne parcele podnosi se na Obrascu zahtjeva putem pisarnice Grada (F. Kuhača 9) u roku do 15. travnja. Obrazac zahtjeva može se preuzeti u pisarnici Grada Osijeka, u gradskoj četvrti, mjesnom odboru i na web stranicama grada Osijeka, ali i u pdf. dokumentu ispod teksta.
Nažalost, zapuštena zemljišta su realnost i urbanog i ruralnog dijela Hrvatske. Prednosti iskorištavanja zemljišta su višestruke i očituju se na nekoliko razina, ekonomskoj, sociološkoj i zdravstvenoj.
Aktivisti koji se najviše trude pokrenuti pozitivnu akciju u smislu uzgoja vlastite hrane u svojim lokalnim zajednicama uspjeli su aktivirati i druge da se zainteresiraju za uzgoj voća i povrća u gradovima, i to na neiskorištenim gradskim površinama koje nepovratno umiru i propadaju usred užurbanosti gradskog života. Medijski su najaktivniji i za to najzaslužniji članovi zagrebačke udruge "Parkticipacija" i varaždinske udruge "Gredica" koja vodi tamošnje "Čudesne vrtove", kako prenosi H-Alter. Iako variraju prema obliku organizacije, gradske vrtove sada ima već značajan broj gradova u Hrvatskoj. U nekim su gradovima vrtovi pokrenuti preko udruga entuzijastičnih pojedinaca, a u drugim samih gradskih vlasti. U nekim se vrtovima uzgaja organski, dok su drugi tu kako bi pružili oazu mira i prostor za sadnju cvijeća. Bilo kako bilo, neki vrtovi su već postali prave male zajednice gdje ljudi dijele alate, ali i plodove svoga rada. Jedno je sigurno, povrće polako zauzima svoje zasluženo mjesto u gradovima.
U riječkim je vrtovima primjerice, vrtlarima važna promocija autohtonih sorti kao što su mušmula, oskoruša, žižula, nešpula, rogač, nar.
Mnogo je još takvih zemljišta koja čekaju svoj trenutak, dok stanovnici gube mogućnost uzgoja hrane u vlastitoj okolini i postaju zavisni od dostave hrane s udaljenih područja. Nije zanemarivo ni to što zapuštena zemljišta s vremenom postaju teže prohodna i potencijalna opasnost u slučaju požara.
Zanimljivo bi bilo vidjeti i kako bi funkcionirao model samozapošljavanja kroz sakupljanje i preradu primjerice, samoniklog bilja. Naglasak na edukaciji i certifikaciji berača te povezivanje s tržištem krajnje potrošnje, pristup je kojim bi se sa širom ponudom i većim količinama moglo ozbiljnije nastupati na tržištu i time osigurati održivost modela.
Foto: depositphotos.com
Dokumenti
Tagovi
Autorica
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com