Šparoga - kraljica povrća sa slavonskim potpisom

Sezona šparoga je počela i mnogi su s područja Vukovarsko-srijemske županije otišli brati ovu, kako je zovu, “kraljicu proljeća”, i to u Njemačku, koja proizvodi velike količine ovog povrća. Među beračima, koji za dva mjeseca mogu zaraditi oko četiri prosječne hrvatske plaće, godinama je bio i Marko Hervoević iz Vinkovaca. No 1998. odlučio je okrenuti priču i šparoge počeo uzgajati u okolici Vinkovaca i napravio je to toga unosan posao.

U vinkovačkom je kraju stoga i sve veće zanimanje za uzgajanje šparoga, o čemu svjedoči i zadruga Vinkovačka šparoga u koju je učlanjeno osam uzgajivača, a 9. član je agencija za razvoj Hrast koja zadruzi izrađuje projekte za natječaje za EU fondove. Planiraju izgraditi veliku hladnjaču, ne samo za šparoge već i za drugo povrće kako bi ih sačuvali svježe do prodaje, a za to je potreban novac EU. Neki od članova trenutno uzgajaju šparogu na 10 hektara, ali nagodinu će kako najavljuju, imati i 20 hektara, iako je uzgoj kažu - dosta težak i mukotrpan. Sve je isključivo ručni rad jer nema strojeva koji beru ili sade šparoge pa je to čista, ekološka proizvodnja.

Velika su i ulaganja, kažu - po hektaru 40 do 45.000 kuna u tri godine, ali ima i zarade jer šparoga se otkupljuje za 26 kuna po kilogramu. Sjeme šparoge košta oko 200 eura, a za jedan hektar potrebno je ulaganje od 10.000 kuna. Tek u punom urodu na hektaru bude i pet tona šparoga. Dakle, od treće godine, prvi urod je oko 1.000 kilograma i svake godine raste za tonu, da bi vrhunac bilo pet tona po hektaru, nakon čega opet opada godišnje za tonu i sve to u ciklusu od 12 godina. Za ubiranje sa hektara šparoga potrebno je 8 do 10 ljudi – a berba traje od početka travnja do sredine lipnja i sve se količine zasad predaju otkupljivačima jer još nemaju svoju hladnjaču.