Vrijeme je za ranu sjetvu mrkve, peršina, luka, graška, špinata, blitve i rotkvice. Ako se temperature jako spuste, biljke posijane vani treba zaštiti agrotekstilnom folijom.
S obzirom na temperature, sjetva i sadnja ranog povrća već se može obaviti. Ovisno o vremenskim prilikama i stanju zemljišta, već ovoga tjedna možete posaditi luk te posijati mrkvu, peršin, grašak, blitvu i rotkivcu.
Ako se temperature jako spuste, biljke posijane vani treba zaštiti agrotekstilnom folijom. Ona zadržava topliji zrak uz zemlju i spriječava isparavanje vode te tako stvara pogodnu mikroklimu koja utječe na brži porast biljke. Na tržištu postoji više trgovačkih naziva za agrotekstil, a to su agril, lutrasil i kovertin.
Luk (Allium cepa) se isključivo uzgaja zbog lukovice koja tijekom proljetnog razdoblja stvara tzv. lažnu stabljiku sa lišćem i kao takav je poznat pod nazivom mladi luk. On se sadi na osunčana ili djelomično osunčana mjesta jer ne podnosi potpunu sjenu i to u plodno, propusno tlo slabo kisele do neutralne pH rekcije. Luk se na isto mjesto sadi tek četvrte godine, a najbolje poslije kultura pognojenih stajnjakom. Dobri predusjevi su kupus, mrkva, grašak, grah i tikvice. Sjetvu se preporuča obaviti što ranije u proljeće, čim to vremenske prilike dozvole jer rana sjetva pogoduje dobrom rastu i formiranju glavica kao i izbjegavanju bolesti i štetnika.
Optimalne temperature za rast i razvoj su od 12 do 25°C, a odlikuje se i dobrom otpornošću na niske temperature. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje je od 2 do 3°C. Prilikom sadnje lučica treba paziti da ne budu već proklijale, a sade se na dubinu od 2 cm i to najčešće u redove. Prilikom sjetve treba obratiti pažnju na razmake pa se lučice preporuča saditi na razmak od 10-ak cm. Može i gušće, ali se tada razrijeđuje tijekom proljeća. Budući da luk ima vrlo plitak korijen biljci treba omogućiti umjereno vlažno tlo na dubini do 20 cm.
Mrkvi (Daucus carota) i peršinu (Petroselinum crispum) odgovara blago kiselo do neutralno tlo, pH rekacije od 5.5 do 7. Za sjetvu treba dobro pripremiti tlo kako bi bilo mrvičaste strukture i korijen mogao što bolje rasti da ne dođe do njegovog deformiranja. Kao prethodni usjev najbolje im odgovaraju vrste povrća gnojene stajnjakom, poput paprike, krumpira, kupusa i graška. Važno im je osigurati dovoljno vlage tijekom rasta i razvoja jer bi se u suprotnom njihova kvaliteta mogla smanjiti (nepravilan rast, pucanje korijena..).
Mogu se sijati već od ranog proljeća, obično početkom ožujka pa sve do polovice svibnja. Potrebno im je dosta svjetla za rast i razvoj, a budući da sjeme sporo klija temperature od 5 do 8°C su dovoljne za nicanje. Optimalne su one od 18 do 20°C. Mlade biljke mrkve poslije nicanja dobro podnose niske temperature i do -5°C, a peršina i do -10°C. Razmak između redova je 30-40 cm, a u redu 2-3 cm, dok je dubina sjtve 1,5 do 2 cm.
Grašak (Pisum sativum) treba posijati što ranije, već potkraj veljače ili početkom ožujka ovisno o području uzgoja. Ne preporuča se uzgajati ga na istoj površini najmanje 4 godine. Ranija sjetva je poželjna jer grašak pokrije tlo i smanji mogućnost zakorovljenosti, a i vegetacija završi do sušnog razdoblja. Grašak niče pri temperaturi od 4 do 6°C, a idealne su one od 16 do 18°C. Za vrijeme cvatnje temperature bi trebale biti od 18 do 20°C, a za razvoj mahuna 20 do 22°.
Sije se na dubinu 4 - 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitijim tlima 2 cm dublje. Sjetva se obavlja u trake s razmakom između njih od 60 cm. Kod visokih kultivara se između redova postavlja potporanj, a u tu svrhu mogu poslužiti grane ili se pak postavlja plastična mreža na kolce. Sije se 80 - 100 klijavih zrna na m2, a sjetvu treba obaviti do sredine ožujka. Što je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Za dobar prinos i kvalitetu zrna potrebno je od 200 do 400 mm oborina. Nedostatak vode može utjecati na opadanje cvijeta i slabu oplodnju, čime se smanjuje prinos i narušava njegova kvaliteta.
Sjetva blitve (Beta vulgaris) i špinata (Spinacia oleracea) se ne radi na površini na kojoj je prethodne godine bila zasijana ista kultura, već je obavezno provoditi plodored kako se u zemlji ne bi zadržale bolesti ili namnožili štetnici. Zbog toga je blitvu i špinat najbolje sijati i uzgajati nakon kupušnjača, krastavaca ili rajčice. Tla za obje vrste trebaju biti propusna, strukturna i pH reakcije oko 6.
Koji špinat uzgajate? Obični, novozelandski ili malabarski špinat
Špinat je kultura skromnih zahtjeva prema toplini, a sjeme niče već pri temperaturi od 4°C. Mlade biljke mogu podnijeti i temperature do -7°C, dok su optimalne za rast i razvoj od 13 do 18°C, a kod temperatura iznad 25°C biljka stvara sitnije lišće te ujedno dolazi i do ubrzanog razvoja cvjetnog stabla. Iz tog razloga je idealno vrijeme sjetve rano proljeće. Blitva jednako dobro podnosi hladnoću i ljetne vrućine pa se poput špinata može sijati već u veljači u toplijim krajevima, a u kontinentalnim u ožujku.
Blitva i špinat se obično siju u redove razmaka 40 cm s razmakom posijanih sjemenki u redu od 20 cm kod blitve i 10 cm kod špinata, dubina sjetve je 1.5 do 2 cm. Kod uzgoja blitve treba joj osigurati dovoljnu količinu vode, a s obzirom na kvalitetu vode valja napomenuti da je ona jedna od rijetkih kultura koje su tolerantne na slanu vodu.
Rotkvica (Raphanus sativus) je biljka koja zahtijeva blažu klimu, stoga je minimalna temperatura za njen rast 5°C, a optimalna oko 20°C. U vrlo povoljnim uvjetima rani kultivari mogu dospjeti za berbu već za 30 dana. Zbog plitkog korijena najbolje joj odgovaraju lagana tla pH vrijednosti 5-7. Ne preporuča ju se sijati na istoj površini najmanje 3 godine, a dobri predusjevi su joj rajčica, krastavci i tikvice. Rotkvica se sije na dobro usitnjeno tlo, u redove razmaka od 14 cm, na dubinu od 1 cm, s razmakom između sjemena 5 cm. Ako su uvjeti povoljni, sjeme će niknuti za pet dana nakon sjetve.
Sjeme rotkvice sijte svaka dva tjedna kako biste imali kontinuiranu berbu.
Tagovi
Autorica