Tretmani za zaštitu i pripremu sjemena imaju niz dobrih karakteristika jer potiču klijanje, dezinficiraju sjeme, povećavaju otpornost biljaka i slično.
Kod vrtlarenja posao počinje izborom kvalitetnog i dobrog sjemena, a poznato je da se većina bolesti koje se javljaju na cvijeću i povrću prenose sjemenom. Stoga ako nabavljate obično sjeme u trgovinama, budite spremni da će te biljke biti osjetljivije na bolesti i da ćete im morati osigurati tretman za zaštitu od bolesti i štetnika.
Tretmani za zaštitu i priprema sjemena imaju niz dobrih karakteristika jer se na taj način potiče klijanje, sjeme se dezinficira, povećava se otpornost mladih biljčica, a nekim kupkama se oblaže sjeme hranjivim i mineralnim tvarima.
Osim kupki, u pripremi sjemena koriste se i druge metode.
Iako se može pomisliti da zagrijavanje sjemena može naštetiti sjemenu, ovaj proces štiti sjeme od bolesti, povećava klijavost, a i zbog njega dolazi do većeg broja ženskih cvjetova kod nekih kultura kao što je krastavac. Sjeme se može zagrijavati u pećnici, na ploči peći ili u toploj vodi. Treba biti oprezan da se sjeme ne pregrije jer ga previsoka temperatura, naravno, može uništiti.
Primjerice, mrkva može izgubiti klijavost na temperaturama iznad 40°C, a krastavac ili rajčica na 50°C. Zato željenu temperaturu treba postepeno postizati, jer naglo zagrijavanje može uzrokovati smanjenu klijavost. Nakon zagrijavanja sjeme se odmah potopi u hladnu vodu u trajanju od 3 do 4 minute.
Osim ovog načina, zagrijavanje se može provesti u termo boci tako da se ulije topla voda, a sjeme potopi u platnenoj vrećici, gazi ili filter vrećici za kavu. Na taj se način sjeme može objesiti kraj peći ili grijalica, a temperatura u prostoriji bi trebala biti iznad 20°C.
Zagrijavanje sjemena se može obavljati i na nižoj temperaturi od 25 do 28ºC ali će to trajati oko mjesec dana.
Postupak blagog površinskog oštećenja vanjske ovojnice - skarifikacija može se izvršiti pomoću pijeska, šmirgl papira, ribeža, nožem ili sličnim pomgalima. Na ovaj mehanički način će sjeme brže proklijati, a najčešće se primjenjuje na većem i tvrđem sjemenu i za ono bilje čije klice nemaju period mirovanja.
Također, može se izvršiti i naizmjeničnom izlaganju niskim i visokim temperaturama.
Obavezno nakon sakrifikacije je namakanje sjemena jer oštećenja nastala ovim postupkom omogućuju sjemenu lakše upijanje vode.
Nagle promjene temperature mogu potaknuti klijanje starog sjemena, zato se sjeme preko noći stavlja u zamrzivač i tijekom dana iznosi na sobnu temperaturu. Postupak se ponavlja oko 6 puta, a sjeme tretirano na ovaj način nije potrebno podvrgnuti skarifikaciji. Ovaj način se ne koristi za sjeme povrća nego kod klijavosti jaglaca, lavande, ciklame, kaktusa i drugih.
Tagovi
Autorica