• Štetnik mrkve
  • 29.03.2020. 18:00

Mrkvina muha: Planirajte sjetvu i koristite prirodne metode zaštite

Mrkvina muha je najvažniji štetnik mrkve, a napada i celer, pastrnjak, peršin, kim, kopar, ali i repu i kupusnjače. Budući da u RH nema dozvoljenih insekticida za zaštitu, ovo povrće treba zaštiti prirodnim metodama.

Foto: Depositphotos/medvedevaoa.bk.ru
  • 3.652
  • 382
  • 0

Najvažniji štetnik mrkve je mrkvina muha (Psila rosae). Osim nje ona napada i drugo povrće poput celera, pastrnjaka, peršina, kima i kopra, a sve se češće javlja i na repi i kupusnjačama. Ove muhe su crne sa smeđom glavom, a veličine su od 4 do 5 mm. Štete pričinjavaju ličinke koje su veličine od 6 do 8 mm. U godinama s prosječnim temperaturama prva generacija se javlja u svibnju i lipnju, a druga, obično brojnija i štetnija se javlja u srpnju.

Uzgoj mrkve: Ranija sjetva za bolji prinos i veći sadržaj karotena i šećera

Mrkva nakon napada neupotrebljiva

Nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u mrkvu i to na mladim biljkama obično pri vrhu korijena, a na starijim na svim mjestima. Ličinke buše hodnike različite veličine, a hodnici su puni izmeta, uslijed čega mrkva poprima loš miris i gorak okus te postaje neupotrebljiva. Podložna je truljenju i propadanju. Napadnute biljke je lako prepoznati jer im lišće postaje ljubičasto, a kasnije požuti i osuši se.

Druga generacija pravi još veće štete

Nakon 3 do 6 tjedana mrkvina muha završi svoj razvoj i kukulji se u tlu. Veći broj ličinki ondje ostaje i nakon vađenja korijena, a manji broj daje drugu generaciju. Brojnost izašlih muha ovisi o temperaturi i vlazi tla. Ličinke druge generacije čine štete u kolovozu i rujnu i to često na istim mrkvama koje su napale i one ličinke iz prve generacije. Prezimljavaju ličinke kukuljenjem u tlu, ali veći dio ih prezimi u biljkama na polju ili trapovima .

Važno je pridržavati se plodoreda 

Štete se smanjuju pridržavanjem plodoreda, a mrkva se na istoj površini treba sijati tek svake četvrte godine. Loši predusjevi za mrkvu su celer, peršin i pastrnjak, a treba izbjegavati i kupusnjače jer se i na njima mogu pojaviti štete od mrkvine muhe. Dobri predusjevi su grašak, luk i rajčica.

Ukoliko se mrkva uzgaja na prozračnijim površinama gdje se vlaga ne zadržava u tlu, manja je mogućnost zaraze. Štete se također smanjuju ranijom ili kasnijom sjetvom. Stoga je bolje u proljeće sijati mrkvu koju ćemo potrošiti tijekom ljeta, a krajem svibnja i tijekom lipnja uz zalijevanje posijati mrkvu za potrošnju tijekom zime.

Onemogućite polaganje jaja zbijanjem tla ili malčem

S obzirom na to da rastresito i sipko tlo pogoduje za odlaganje jaja, tlo oko mrkve treba nabiti kako ne bi bilo pukotina u koje će štetnici odložiti jaja. Treba izbjegavati i pregustu sjetvu, a kod prorjeđivanja izvađene biljke sakupiti i odnijeti iz nasada kako ne bi privlačili mrkvinu muhu.

Također je dobro između mrkve saditi i luk ili korijandar koji će svojim mirisom odbiti mrkvinu muhu. Izvori zaraze mogu biti i divlje vrste iz porodice štitarki pa takve biljne vrste treba uništavati. Sve biljke koje pokazuju simptome napada mrkvine muhe treba što prije izvaditi i uništiti.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Na malim površinama uspješnu zaštitu pruža i pokrivanje usjeva mrežama, a dobra mjera je i malčiranje koje će onemogućiti polaganje jaja. Poznato je da bor svojim mirisom tjera mrkvinu muhu pa je dobro na malč položiti borove grančice.

Nema više dozvoljenih insekticida – koristite prirodne pripravke

Kemijska sredstva treba primjenjivati oprezno i uz pridržavanje uputa jer mrkva upija insekticide iz tla, a prema FIS bazi Ministarstva poljoprivrede od ove godine u Hrvatskoj su ukinute sve dozvole sredstvima za suzbijanje mrkvine muhe. Jedino sredstvo kojem je ukinuta registracija, a dopuštena je prodaja zaliha do krajnjeg roka dozvole je Rogor 40.

Od prirodnih pripravaka treba koristiti onaj na bazi drvenog pepela, kore naranče ili listova rajčice. Svi pripravci se primjenjuju u periodu leta mrkvine muhe. Preporuča se tlo posipati smjesom pepela i pijeska u omjeru 1:1 i posuti 5 do 10 grama te smjese po metru kvadratnom. Smjesa se posipa tijekom leta mrkvine muhe u razmaku od sedam dana.

Foto: Flickr licenca CC
Flickr/Karen Jackson


Tagovi

Štetnici mrkve Mrkvina muha Psila rosae Štete na mrkvi Zaštita od mrkvine muhe Zaštita povrća


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ošini po prašini :D