Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štetnik mrkve
  • 29.03.2020. 18:00

Mrkvina muha: Planirajte sjetvu i koristite prirodne metode zaštite

Mrkvina muha je najvažniji štetnik mrkve, a napada i celer, pastrnjak, peršin, kim, kopar, ali i repu i kupusnjače. Budući da u RH nema dozvoljenih insekticida za zaštitu, ovo povrće treba zaštiti prirodnim metodama.

Foto: Depositphotos/medvedevaoa.bk.ru
  • 5.140
  • 403
  • 0

Najvažniji štetnik mrkve je mrkvina muha (Psila rosae). Osim nje ona napada i drugo povrće poput celera, pastrnjaka, peršina, kima i kopra, a sve se češće javlja i na repi i kupusnjačama. Ove muhe su crne sa smeđom glavom, a veličine su od 4 do 5 mm. Štete pričinjavaju ličinke koje su veličine od 6 do 8 mm. U godinama s prosječnim temperaturama prva generacija se javlja u svibnju i lipnju, a druga, obično brojnija i štetnija se javlja u srpnju.

Uzgoj mrkve: Ranija sjetva za bolji prinos i veći sadržaj karotena i šećera

Mrkva nakon napada neupotrebljiva

Nakon izlaska iz jaja ličinke se ubušuju u mrkvu i to na mladim biljkama obično pri vrhu korijena, a na starijim na svim mjestima. Ličinke buše hodnike različite veličine, a hodnici su puni izmeta, uslijed čega mrkva poprima loš miris i gorak okus te postaje neupotrebljiva. Podložna je truljenju i propadanju. Napadnute biljke je lako prepoznati jer im lišće postaje ljubičasto, a kasnije požuti i osuši se.

Druga generacija pravi još veće štete

Nakon 3 do 6 tjedana mrkvina muha završi svoj razvoj i kukulji se u tlu. Veći broj ličinki ondje ostaje i nakon vađenja korijena, a manji broj daje drugu generaciju. Brojnost izašlih muha ovisi o temperaturi i vlazi tla. Ličinke druge generacije čine štete u kolovozu i rujnu i to često na istim mrkvama koje su napale i one ličinke iz prve generacije. Prezimljavaju ličinke kukuljenjem u tlu, ali veći dio ih prezimi u biljkama na polju ili trapovima .

Važno je pridržavati se plodoreda 

Štete se smanjuju pridržavanjem plodoreda, a mrkva se na istoj površini treba sijati tek svake četvrte godine. Loši predusjevi za mrkvu su celer, peršin i pastrnjak, a treba izbjegavati i kupusnjače jer se i na njima mogu pojaviti štete od mrkvine muhe. Dobri predusjevi su grašak, luk i rajčica.

Ukoliko se mrkva uzgaja na prozračnijim površinama gdje se vlaga ne zadržava u tlu, manja je mogućnost zaraze. Štete se također smanjuju ranijom ili kasnijom sjetvom. Stoga je bolje u proljeće sijati mrkvu koju ćemo potrošiti tijekom ljeta, a krajem svibnja i tijekom lipnja uz zalijevanje posijati mrkvu za potrošnju tijekom zime.

Onemogućite polaganje jaja zbijanjem tla ili malčem

S obzirom na to da rastresito i sipko tlo pogoduje za odlaganje jaja, tlo oko mrkve treba nabiti kako ne bi bilo pukotina u koje će štetnici odložiti jaja. Treba izbjegavati i pregustu sjetvu, a kod prorjeđivanja izvađene biljke sakupiti i odnijeti iz nasada kako ne bi privlačili mrkvinu muhu.

Također je dobro između mrkve saditi i luk ili korijandar koji će svojim mirisom odbiti mrkvinu muhu. Izvori zaraze mogu biti i divlje vrste iz porodice štitarki pa takve biljne vrste treba uništavati. Sve biljke koje pokazuju simptome napada mrkvine muhe treba što prije izvaditi i uništiti.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Na malim površinama uspješnu zaštitu pruža i pokrivanje usjeva mrežama, a dobra mjera je i malčiranje koje će onemogućiti polaganje jaja. Poznato je da bor svojim mirisom tjera mrkvinu muhu pa je dobro na malč položiti borove grančice.

Nema više dozvoljenih insekticida – koristite prirodne pripravke

Kemijska sredstva treba primjenjivati oprezno i uz pridržavanje uputa jer mrkva upija insekticide iz tla, a prema FIS bazi Ministarstva poljoprivrede od ove godine u Hrvatskoj su ukinute sve dozvole sredstvima za suzbijanje mrkvine muhe. Jedino sredstvo kojem je ukinuta registracija, a dopuštena je prodaja zaliha do krajnjeg roka dozvole je Rogor 40.

Od prirodnih pripravaka treba koristiti onaj na bazi drvenog pepela, kore naranče ili listova rajčice. Svi pripravci se primjenjuju u periodu leta mrkvine muhe. Preporuča se tlo posipati smjesom pepela i pijeska u omjeru 1:1 i posuti 5 do 10 grama te smjese po metru kvadratnom. Smjesa se posipa tijekom leta mrkvine muhe u razmaku od sedam dana.

Foto: Flickr licenca CC
Flickr/Karen Jackson


Tagovi

Štetnici mrkve Mrkvina muha Psila rosae Štete na mrkvi Zaštita od mrkvine muhe Zaštita povrća


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kmečki Glas iz susjedne Slovenije prošle je godine obilježio 80 godina rada na informiranju poljoprivrednika. Ova vodeća agrarna redakcija z Dežele danas zapošljava 24 medijska djelatnika te uz tjednik i portal ima bogatu izdavačku djelatno... Više [+]