Pretraga tekstova
Štete nanosi odrasli kukac praveći okrugle rupice na lišću. Jak napad se očekuje za topla i suha vremena, a najveće probleme prave na presadnicama.
Kupusni buhači (Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes i P. undulata) su štetnici koji najčešće prave štete na kupusnjačama, a mogu se javiti i na ostalom povrću posebice u vrijeme suše.
Ovi kukci su dugi svega 1,5 do 3,5 mm, boja im je sjajnocrna, tamnoplava ili tamnozelena, a kod nekih vrsta postoji uzdužna pruga na pokrilju zbog koje ih je lako prepoznati. Oni se kreću skakanjem s biljke na biljku (poput obične buhe) i zbog specifičnog kretanja lako se uočavaju.
Probleme prave odrasli kukci praveći rupice na lišću koje nakon njihovih pohoda izgledaju poput sita, a najveće štete prave na kupusnjačama koje se proizvode prvenstveno zbog lisne mase. Njihov jak napad očekuje se za vrijeme toplih i sunčanih dana, a najviše štete nanose mladim biljkama, pogotovo presadnicama koje zaostaju u rastu i daju niži prinos. Kasniji napad na veće biljke ne smeta toliko njihvom rastu i razvoju koliko im smanjuje tržišnu vrijednost.
Nakon kopulacije (parenja), ženke odlože jaja u tlo ili na biljkama iz kojih se izlegu ličinke koje prave neznatne štete na listu ili korijenu. Buhači imaju jednu do dvije generacije godišnje.
U tlu prezimljuju odrasli oblici, a čim je temperatura iznad 18°C izlaze iz zemlje i počinju s ishranom. Stoga je prije sadnje presadnica potrebno provesti preventivne mjere za suzbijanje štetnika poput buhača, kupusne muhe, lisnih sovica, stjenica, brašnene uši i sl.
Presadnice se potapaju neposredno prije sadnje u škropiva i to u trajanju od 15 minuta. Sredstva koja se koriste za potapanje su na bazi imidakloprida poput Boxer 200 sl, Confidor sl 200, Dali i Kohinor 200 sl.
Osim toga, postoje i mjere koje ne uključuju zaštitu kemijskim sredstvima, o čemu smo na Agroklubu već pisali.
Buhač tjera štetnike - od komaraca, krumpirove zlatice do buhača!
Suzbijanje se preporuča kada je uništeno 10% lisne površine, posebno vodeći računa o vremenu jer kako je već spomenuto, u sušna vremena buhači nanose značajne šete. Za obranu od ovoga štetnika na manjim površinama poput vrtova mogu se koristiti i posebne mreže koje propuštaju svjetlost, a sprječavaju ulaz.
Za suzbijanje buhača prema FIS bazi Ministarstva poljoprivrede kod nas su dozvoljena sljedeća kemijska sredstva: Decis 2,5 ec, Fastac 10 ec, Cythrin Max, Decis 100 ec i Karis 10 cs.
Tagovi
Kupusni buhač Phyllotreta nemorum Štetnik kupusnjača Štetnik rasada Štetnik presadnica Crna bubica Crna buha
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljop... Više [+]
U Zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu održan je interaktivni pop-up event u sklopu europske kampanje #PlantHealth4Life, koju na europskoj razini provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a u Hrvatskoj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj događanja bio je podizanje svijesti putnika o važnosti očuvanja zdravlja bilja i odgovornog ponašanja tijekom putovanja.
Tijekom događanja putnike je educirao dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, koji je kroz razgovor i praktične primjere pojasnio kako se biljni štetni organizmi često šire nenamjerno, upravo putem prtljage i biljnih suvenira s putovanja.
U užurbanom aerodromskom okruženju putnici su imali priliku sudjelovati u kratkom digitalnom kvizu, upoznati se s primjerima predmeta koji se smiju i ne smiju unositi s putovanja te saznati zašto biljke, plodovi, sjeme i slični biljni suveniri mogu predstavljati ozbiljan rizik za domaći ekosustav. Kroz jednostavne i vizualno atraktivne aktivnosti naglasak je stavljen na prevenciju i informiranost kao ključne alate zaštite biljnog zdravlja.
Pop-up event još je jednom pokazao kako se o složenim temama poput zdravlja bilja može govoriti jasno, brzo i razumljivo, čak i u nekoliko minuta prije leta, te kako male, svakodnevne odluke putnika mogu imati dugoročne posljedice za okoliš, poljoprivredu i bioraznolikost.