Biljka buhač ima vrlo jak miris cvjetova, pa zato odbija komarce, mrave, biljne uši, buhače, stjenice, muhe i krumpirovu zlaticu.
Želite li se osloboditi štetnika na prirodan način, biljka buhač (latinski nazivi Chrysanthemum, Tanacetum cinerariaefolium, Chrysanthemum coccineum ili Pyrethrum cinerariaefolium) će vam pomoći u tome. Riječ je o biljci koja u sebi sadrži sastojke s insekticidnim djelovanjem, ne šteti čovjeku, kao ni ostalim biljkama, niti toplokrvnim životinjama. Zahvaljujući ovim osobinama često se primjenjuje u ekološkoj proizvodnji.
Želite li uzgajati ovu biljku, trebali bi znati da uspijeva isključivo na sunčanom, vlažnom i toplom području, ali dobro podnosi i niske temperature. Naime, temperatura ispod nule tijekom zime dobro utječe na povećanje cvjetnih glavica u narednoj godini, a upravo su cvjetovi glavni dio ove biljke, koji se koristi pri suzbijanju štetnika. Buhač uspijeva i na vapnenom i suhom zemljištu, a najbolje prinose daje na plodnom i rastresitom. Ako želite da vam biljka donosi prinos, zemljište ne smije biti pod korovom, jer se ona uzgaja više godina na istoj parceli. Sadi se izvan plodoreda, a sije se poslije pretkultura koje su gnojene.
Dubina obrade zemljišta je 30-35 centimetara, a ako planirate proljetnu sadnju, zemljište se ostavlja do proljeća da smrzne. Ova biljka se razmnožava proizvodnjom presadnica i dijeljenjem busena. Životni vijek biljke je do 10 godina, a prilikom intenzivnog uzgoja prinosi opadaju već nakon četvrte i pete godine.
Buhač ima vrlo jak miris cvjetova, pa zato odbija komarce, mrave, biljne uši, buhače, stjenice, muhe i krumpirovu zlaticu.
Poželjno je saditi ga na mjestima gdje se planira proizvodnja biljaka iz porodice kupusnjača, zelene salate, rotkve, rotkvice, špinata i blitve. Kako se radi o višegodišnjoj vrsti, najbolje bi bilo da se sadi duž gredica ili na rubu vrta. Buhač može narasti i do 80 centimetara, pa se na jednoj biljci formira nekoliko jednogodišnjih stabala, na čijim su vrhovima cvjetovi bijele boje, veoma jakog mirisa.
Cvjetovi se beru već u prvoj godini, ali se pun urod može očekivati tek od druge godine. Cvjetanje počinje krajem svibnja, a završava do srpnja. S berbom se kreće kada se počnu otvarati čašični listići, a završava se kad krunični listići počnu venuti. Tada berba traje od osam do deset dana. Odmah poslije branja, cvjetove treba osušiti, kako bi se izbjeglo gubljenje boje.
Na malim površinama žetva se obavlja ručno, a beru se potpuno otvoreni cvjetovi. Na većim površinama košnja se obavlja preuređenim kosačicama ili kombajnima. Nakon žetve, glavice se suše jedan dan na suncu, a zatim se odnose u suhu prostoriju, gdje ima strujanja zraka i tu ih ostavite do potpunog sušenja. Mogu se sušiti i u sušarama. Osušeni cvjetovi se čuvaju do upotrebe na suhom mjestu, u dobro zatvorenim jutenim vrećama. Osušeni materijal žute je boje, a pod prstima se lako drobi, slabog je mirisa.
Priprema čaja od buhača
Za ovaj recept vam je potrebno 100 do 200 grama osušenih cvjetova, koje ćete preliti s litrom vruće vode i ostaviti da odstoji dok se ne ohladi. Doliti vodu do zapremine od pet litara i oviom otopinom prskajte biljke u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, isključivo kada je lijepo vrijeme.
Priprema macerata od buhača
Potrebno je od 100 do 200 grama osušenih cvjetova buhača. Preliti hladnom vodom i ostaviti da odstoji 24 sata. Otopinu procijediti, dodati vode do zapremine od pet litara i njime tretirati biljke. Tretiranje ponavljati dok se ne uoči smanjenje napada štetnika.
Tagovi
Autor
