Pitanje nije hoće li prijeći na proizvodnju povrća već će morati ako misle preživjeti, kaže nam Vinko Kovačev, poznati baranjski ratar koji je s tri domaće tvrtke dogovorio proizvodnju rajčica, krumpira i češnjaka.
Na adresu Vinka Kovačeva iz Topolja, jednog od najvećih baranjskih ratara koji obrađuje 400 hektara, ovih dana stižu sadnice rajčice kao treća povrtna kultura čiji je uzgoj dogovorio s isto toliko domaćih tvrtki.
Rajčice koje će uzgajati na 20 hektara ugovorio je s Podravkom, još jesenas je s tvrtkom Enna Fruit dogovorio sadnju češnjaka na 4 hektara, a u suradnji i za potrebe tvrtke Kanaan povećava proizvodnju krumpira s 20 na 40 hektara. Dio površina s ratarskim kulturama, dakle, zamijenio je i mijenja povrtnim. I nije usamljen u tome jer mnogi su slavonski i baranjski ratari, suočeni s visokim cijenama ulaganja u proizvodnju, a niskim samih proizvoda žitarica i uljarica, odlučili dijelom se okrenuti profitabilnijem povrću.
I odlučuju se na to i dalje.
"Pitanje nije hoće li prijeći na proizvodnju povrća već će morati ako misle preživjeti", kaže nam Kovačev koji je zadovoljan dogovorima s domaćim tvrtkama koji uključuju i pomoć pri ulaganju u sustav navodnjavanja kao jedan od ključnih uvjeta za uspješan uzgoj povrća. Stižu tifoni, a vode ne manjka jer su uz Dunavac, tu i mnogi drugi rukavci.
Naravno, proizvodnja povrća je zahtjevnija i što se tiče zaštite, no na koncu, bude li sve kako treba, osigurava veći profit. Manji je i stres jer nemaš samo jednu vrstu proizvodnje s kojom si u problemu ako zapne, kao što je posljednje dvije godine sa žitaricama.
Uzdrmano europsko tržište žitarica i uljarica, time i neizvjesna cijena, mijenja, dakle, polako i poljoprivrednu sliku, posebice istoka Hrvatske na čijim se zemljištima, premda povrće nije nepoznanica i novost, najvećim dijelom ipak uzgajaju klasične kulture pšenica, kukuruz, uljana repica, suncokret...
"Ljudi su svjesni da od čistog ratarenja više nema ništa. Nerentabilno je i neisplativo i gospodarstvima do 50 hektara prijeti propadanje. Ona od samog ratarstva ne mogu preživjeti", upozorava i prvi čovjek Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić potvrđujući nam da je veliki interes ratara za proizvodnju povrća.
Vidjelo se to i zimus u Osijeku na predstavljanju planova Podravke gdje se pojavilo gotovo 500 poljoprivrednika.
"Ne samo rajčica. Zanimljive su nam kulture poput cikle koja je srodna repi, zatim kukuruz šećerac, dakle pogotovo one za koje već imamo mehanizaciju", objašnjava nam.
Uz mehanizaciju, volju i kooperaciju, problem nije ni priprema zemljišta.
"Povrće se može proizvoditi gotovo na svim površinama gdje su bile ratarske kulture, ali, treba veliko ALI staviti, prvo treba vidjeti koji su se koristili herbicidi te učiniti temeljitu kemijsku analizu tla jer često bude fosfora u suvišku", kaže nam prof.dr.sc. Nada Parađiković, stručnjakinja za ove kulture s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
Također, potrebno je učiniti pedološku, fitopatološku i entomološku analizu tla. Naravno, povrće treba zalijevati pa se podrazumijeva da trebate sustav za navodnjavanje. A na upit koje vrste saditi, savjetuje da se to ne čini napamet već se valja raspitati što je potrebno tržištu.
Da prostora za uzgoj ima, pokazuju i podaci koje je u publikaciji u ožujku, iznio glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić.
Samodostatnost u ovoj proizvodnji nam varira od 50 do 58 posto, proizvodnja snažno oscilira iz godine u godinu, a istovremeno potrošnja bilježi kontinuirani rast. Navodi i da nam padaju poljoprivredne površine za uzgoj povrća koje se primjerice 2016. uzgajalo na gotovo 11 tisuća hektara, a u posljednje dvije godine na oko devet tisuća hektara.
Ujedno, glavnina domaće proizvodnja odvija se na otvorenom, a svega četvrtina u nekom obliku zaštićenih prostora gdje prevladavaju visoki i niski tuneli bez mogućnosti dodatnog zagrijavanja.
Glavni ekonomist naglasio je i da se ovom proizvodnjom ostvaruje znatno viša vrijednost nego u drugim vrstama biljne proizvodnje, posebno žitaricama i uljaricama. Tako bi, kaže, s obzirom na strateški cilj povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, naročito kultura više dodane vrijednosti, fokus trebao biti na povećanju površina pod povrćem.
"Povećanje za najmanje 10 tisuća hektara, što bi osiguralo samodostatnost te zadovoljilo potrebe domaće prehrambene industrije", stoji u publikaciji.
Gdje smo s proizvodnjom, objavio je početkom travnja i Državni zavod za statistiku. Prema privremenim podacima za 2023., povećana je proizvodnja kupusa, bijeli i crveni za 3.681 tonu, luka i češnjaka za 3.159 tona, lubenica za 2.158 tona, dinja za 1.903 tone, salate za 916 tona, cvjetača i brokula za 808 tona, graha, za svježe zrno i mahune, za 763 tone, cikle za 753 tone i graška, za svježe zrno i mahune, za 748 tona.
No, proizveli smo manje rajčica; sa 31.583 tona u 2022. na 26.421 tonu u 2023. Manje je bilo i paprike odnosno 9.731 tonu u odnosu na 10.451 godinu prije, kao i krastavca i kornišona kojih smo 2022. proizveli 12.906 tona, a lani 8.167 t.
Koliko je trenutno težak položaj ratara, opisao je i naš poznati konzultant, poljoprivrednik, menadžer Ivan Malić ističući da je ova kriza prilika i za preslagivanje karata u hrvatskoj poljoprivredi.
Kukanje pšenice roda 2024: Ako se ne vjeruje seljaku, brojkama mora
Neke stvari su dugoročno neodržive, npr. oni koji rade premalo hektara nemaju dugoročno šanse ako se ne udruže i ne počnu koristiti usluge (ili dijeliti strojeve). Oni koji imaju malo hektara (za ratare je to sve ispod 50 hektara) morat će shvatiti da im je poljoprivreda dodatni posao uz neki drugi.
"Ili će prijeći na povrtlarstvo, ubaciti stočarstvo, preradu ili voćarstvo u svoj ratarski plodored. Sve ovo je prilika da hrvatska poljoprivreda postane bolja. Jer nema promjene bez boli", napisao je.
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (0) 31 217 000,
e-mail: info@agroklub.com
web: https://www.agroklub.com
Jedna domaća tvrtka mrkvu ima na skoro 100 hektara, drži 30 posto uzgoja
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
Kraljica proljeća s OPG-a Petrović, u uzgoj šparoga krenuli su još prije 10 godina
Mirko Bošković: Kad radiš za industriju nema bacanja ni stresa, znaš da netko stoji iza tebe
Mirko Bošković: Kad radiš za industriju nema bacanja ni stresa, znaš da netko stoji iza tebe
Koje mjere su ključne u borbi protiv krumpirove zlatice?
Grah uzgaja 2.315 hrvatskih gospodarstava, najveći proizvođač ima ga na 12 hektara
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
Matija125
prije 11 mjeseci
Smatram da u ovoj državi svatko voli prodavati priču da se isplati ovo ili ono, ali često je samo potrebno zasukati rukave i krenuti. Problem je često i u ljudima jer sjetimo se kada je cijena kukuruza bila iznad 2 kn pa su svi sijali kukuruz te naposlijetku plakali i zadužili se. Podravka nešto pokušava (nažalost, njezini veliki kompleksi okrupnjene zemlje nestali su 90-ih), ali tu je potrebno puno ulaganja. Možda će ove godine biti isplativa neka kultura pa će dogodine svi sijati nju i tako sve opet u krug. Više ne živimo u vremenu gdje su za neke promjene na tržištu bila potrebna desetljeća, posebice su izražene promjene na tržištu ulaskom u EU. Ja samo vidim da onaj koji dobro radi, radi cijeli dan, muči se, juri i žuri. Najžalosnije od svega je ponašanje i odnos cjelokupnog društva prema tih 5 % poljoprivrednika za koje se smatra da su puni kao brodovi i ništa ne rade. Takvu sliku je, u većem dijelu, stvorilo ministarstvo stalnim propagiranjem o tome koliko se u poljoprivredu ulaže, koliko novca poljoprivrednici dobivaju te da nam je i predobro. E pa volio bih vidjeti nekoga da dođe barem jedan dan i proba raditi ono što ja radim pa neka sudi!
Đuro Japaric
prije 1 godinu
SASA , Ministartsvo poljoprivrede od 1991 i prvog Zakona za državnu zemlju , bavi se izmjenama tog promašenog Zakona ! 2024 oni NE ZNAJU ni koliko lokalnih vlasti IMA državnu zemlju ? Pod vodstvom sadašnje NESPOSOBNE ministrice napisane su izmjene ; ostavila je za trajne nasade zakup do 25 godina , a za OSTALO smanjila na 15 godina ! Za nesređenu zemlju ; u gruntovnici na diletantu Stjepanu Radić , a u katastru na RH , na zakup do 5 godina ! Sa zakupom do 15 godina NE MOŽE se razviti STOČARSTVO , ići u IZGRADNJU SUSTAVA za navodnjavanje !
SASA FRANIC
prije 1 godinu
ako je kriza, tu bi trebalo biti ministarstvo , da snimi situaciju, napravi plan i strategiju i poduzme mjere da se ta strategija izvrsava. a kod nas svako za sebe treba citati novine i pogadjati u kojem smejru ce neto krenuti, sto zbog klime sto zbog Brisela itd. i sam odlucuj . pa kave budes srece
Hdz zlocinacka organizacija
prije 1 godinu
Ide za tim da se ratare prisili da krenu u povrce, a dogodit ce se hiperprodukcija koja ce cijene srozati do granice rentabilnosti. Ovaj jedan koji radi 400+ hektara moze sam snabdjeti podravku, a kom ce prodati ostali i po kojoj cijeni? Ne znam dal znate kojeg povrcara? Da li trenutno njima tece med i mlijeko? Ajde krenimo svi u povrtlare, nek bude tisuce hektara cike i repe. Budemo jeli svi borsc
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Slobodane , Hrvatske vode su napravile cirkus sa odvodnjom , iskopom kanala snižena je razina podzemnih voda i kanaliziranom mrežom voda koje ima sve manje brzo oteče ! Prošle godine Hrvatske vode ULUPALE SU podosta novaca za branu na potoku Glogovica koja ima funkciju retencije , BEZ KAPI VODE ! Za Brozove Jugoslavije napravljen je dio brane za akumulaciju Londža , nema ni kapi vode ! Supruzi su otkupili dio šume za kanal Dunav - Sava , dio je prokopan ! TREBA PITATI nesposobnu buduću Vladu i bezvrijedne zastupnike ; ZAŠTO SE NE IDE U MASOVNU IZGRADNJU AKUMULACIJA I SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE ? Danas smo posadili nešto paradajza za nas i nešto za prodaju , ako urodi ! DOVEZI vodu u cisternu 1 000 litara i pusti kap - po kap ! Na drugoj njivi imam VODOVOD , ali tu paradajz prije ubije bolest !
slobodan rajić
prije 1 godinu
ispravak, Podravka je u Osijeku izričito rekla da treba rajčicu, krastavac kornišon i začinsku papriku.Nikakve šećerce,cikle, kokičare nisu ni spominjali ni jednom riječi što je mnoge razočaralo, pa i samog Pranjića. U Slavoniji može proći samo povrće koje se uglavnom obrađuje strojevima, pa nema radne snage. A pored Drave, Save i Dunava pričati puste priče o navodnjavanju više nema smisla, treba pitati Hrvatske vode o tome.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Ne tako davno , prije 30 godina javno sam govorio o NUŽNOSTI izgradnje malih i velikih akumulacija u brdskoj SLAVONIJI jer je VODA prvi preduvjet za dohodovnije kulture ! Ne tako davno 1995 Tuđmanu i javnosti javno sam rekao da se ide u NACIONALNI program USPOSTAVE komercijalnih OPG na bazi privatne i državne zemlje , koji bi proizvodili za tržište ! Ali političari NAMETNUŠE neobvezujući zakon za državnu zemlju i za 8 godina NI JEDAN natječaj za OPG u preko 180 lokalnih vlasti ! Farma Lužak , razumije što pišem ! Svi vidimo što se dešava , ali VEĆINA ŠUTI !
Farma Lužak
prije 1 godinu
Na žalost mnogi ne žele prihvatiti činjenicu da je bavljenje poljoprivredom poduzetnički poduhvat sa ciljem stvaranja profita. Za par godina će nestati 90% poljoprivrede koji danas poznajemo i za koju su mnogi vezani što nasljedem što tradicijom