Ostojić: Naša je ambicija kupiti sve voće i povrće koje se proizvede u Hrvatskoj

Razgovor s Ivanom Ostojićem započeli smo aktualnom temom - prodaji agrobiznisa Fortenove. Upitali smo ga ima li Podravka interes kupiti Belje, Vupik i PIK Vinkovce. Što je o toj temi rekao, pogledajte OVDJE.

Tvrtke Fortenove obrađuju najvrijednije državno poljoprivredno zemljište, oko 33.000 hektara oranica. Poljoprivredna javnost i analitičari smatraju da državno zemljište kao nacionalni strateški resurs treba ostati u rukama domaćeg vlasnika. Kako Vi na to gledate?

Od strateške je važnosti za našu zemlju da to bude kompanija koja je stabilna i koja je spremna ulagati, u mogućnosti investirati u razvoj poljoprivredne proizvodnje, zaposlenika i kooperantskih odnosa s domaćim proizvođačima i koja bi bila u stanju unaprijediti kompletnu proizvodnju i podići je na nivo više.

Poslovni rezultati Podravke su rekordni, tržišna vrijednost kompanije veća je od milijardu eura. Koje su vam ambicije u dijelu jačanja proizvodnje vlastitih sirovina i kooperantskih odnosa za svoje prehrambene proizvode?

Hvalimo se s rezultatima poslovanja, jer su doista dobri u zadnje vrijeme. Prepoznaje nas i investicijska javnost, tako da nam je vrijednost dionice značajno narasla. Kada govorimo konkretno o razvoju ove proizvodnje tu smo vrlo aktivni. Razvijamo i vlastitu poljoprivrednu proizvodnju koja je u velikoj mjeri fokusirana na proizvodnju povrtnih kultura.

U 2024. plan je uzgajati povrće na 700 hektara 

Razvijamo kooperantske odnose i smatramo se društveno odgovornom kompanijom koja  je obvezna sudjelovati i u razvoju ruralnih područja, s ciljem da poljoprivrednici imaju veće mogućnosti proizvoditi visoko dohodovne kulture, kao povrtne. Konkretno u 2024. godini planiramo uzgajati povrće na nekih 700 hektara. To nas čini jednim od navećih, ako ne i najvećim proizvođačem povrtnih kultura u Hrvatskoj.

Od toga je površina koju Podravka radi u vlastitoj proizvodnji nešto preko 200 hektara, dok nam kooperanti rade nešto manje od 500 hektara. Imamo veliki projekt kojeg ove godine razvijamo - uzgoj rajčice za preradu u tvornici koju iznova radimo u Kalniku, u okolici Varaždina. Imamo puno inicijativa i aktivnosti koje tvrtka provodi sama i u suradnji s poljoprivrednim proizvođačima, tako da nas veseli 2024. i budućnost.

Nedavno je u Osijeku održana tribina koja je okupila 200-njak zainteresiranih. Što konkretno nudite kooperantima, a što od njih očekujete?

Podravka nudi dvije bitne stvari poljoprivrednicima – stabilnost i sigurnost. Pod sigurnošću mislim na to da imaju unaprijed definirane uvjete kultura koje trebaju proizvoditi za nas. Mi smo u stanju otkupiti te kulture u cjelosti, znači sve što proizvedu mi ćemo otkupiti po fer tržišnim cijenama i platit ćemo na vrijeme.

Mislim da su to ključni parametri i poruke, da poljoprivrednik može planirati svoj rad, svoju sezonu, na temelju izvjesnih informacija koje mu Podravka prije sezone komunicira. Jasno je da su sigurnost i stabilnost iznimno važne.

Je li riječ o ugovorima koji bi trajali više godina?

Konkretno, mi smo za ugovore s kooperantima koji će nam raditi rajčicu, sklopili ugovore na deset godina. Tako im garantiramo budući posao koji im treba osigurati miran san i nekakvu stabilnost u kontekstu da mogu ulagati u mehanizaciju potrebnu za razvoj. Pomažemo im s repromaterijalom, pripremamo im sjeme, dajemo im stručnu i tehničku podršku u smislu savjeta, tako da je ta suradnja kvalitetna. Nastojimo razinu te kvalitete podići na još veći nivo s ciljem da nam poljoprivrednici imaju veće prinose, pa da i oni budu zadovoljni.

Kakvi su dojmovi poljoprivrednika? Žele li Slavonci uzgajati rajčicu?

Žele, Slavonci su jako zainteresirani. Za ovu godinu smo završili s ugovaranjem kooperanata za sezonu rajčice. Ugovorili smo nešto više od 340 hektara površina. Od toga oko 100 ha u Istri, s čijim proizvođačima imamo dugogodišnju uspješnu tradiciju, gdje rajčicu otkupljujemo već više od 20 godina.

Istarski poljoprivrednici sjajno proizvode tu rajčicu i sve ono što proizvedu mi ćemo otkupiti, ne samo u ovoj godini jer ugovore sklapamo na deset godina. Izvjesnost ove proizvodnje u Istri je apsolutno sigurna, kad je Podravka u pitanju. Međutim, mi imamo značajno veće potrebe od proizvodnje rajčice u Istri, tako da smo ju organizirali i u ostatku Hrvatske pri čemu smo cijelu zemlju podijelili na nekoliko zona.

S obzirom na klimatske promjene koje negativno utječu na proizvodnju, podijelili smo zone na Istru, Sjeverozapadnu Hrvatsku, gdje su Varaždinska i Međimurska županija, onda zonu oko Koprivnice, Križevaca, Virovitice i Bjelovara te Slavoniju. Sve te zone će uzgajati rajčicu za Podravku.

Tvornica u Umagu je zatvorena, to neće remetiti situaciju?

Neće, ta tvornica je zatvorena jer nije imala dovoljnu razinu kapaciteta koja nam je bila potrebna za vlastitu proizvodnju, jer cilj Podravke je da se kompletna proizvodnja rajčice koju trošimo za proizvodnju svojih proizvoda, proizvede u Hrvatskoj. To je naš ultimativni cilj - ne želimo uvoziti koncentrat rajčice nego ga isključivo proizvoditi u Hrvatskoj.

Tvornica u Umagu je bila na lokaciji koja nije bila povoljna da se može u budućnosti razvijati. Donijeli smo poslovnu odluku da tvornicu preselimo u okolicu Varaždina gdje je naš centar za preradu voća i povrća, u Kalniku. Tamo se ne prerađuje isključivo rajčica nego kompletno voće i povrće koje završava u Podravkinim proizvodima. Istarski poljoprivrednici će nastaviti svoj posao na isti način kao i do sada, a mi ćemo otkupljivati sve što oni proizvedu, tako da tu nema nikakvih izazova.

Osim rajčice planirate li širiti proizvodnju i drugih povrtnih kultura?

Jako smo fokusirani na povećanje udjela domaće proizvodnje povrća u našim proizvodima. Osim rajčice koja će biti u stopostotnom iznosu proizvedena u Hrvatskoj, dosta napora ulažemo u povećanje proizvodnje paprike, koja se u velikoj mjeri koristi za proizvodnju ajvara. Tu smo već na razini od 50 posto ukupne proizvodnje domaće paprike koja završava u Podravkinom ajvaru.

Što se tiče graška, cijelu proizvodnju pokrivamo iz Hrvatske. Tu je još i cikla, krastavci koji se također proizvode u značajnoj mjeri u Hrvatskoj. Nama je apsolutni cilj smanjiti ovisnost, neizvjesnost dobave sirovina potrebnih za proizvodnju naših proizvoda na način da organiziramo lokalnu proizvodnju koja nam je blizu, koja je kvalitetna i koja može biti efikasna, te koja i nas i poljoprivrednike može učiniti zadovoljnijima.

Više posla s povrćem, ali zarada veća

Vidimo da pojedini ratari smanjuju površine pod žiraticama, te sade povrtne kulture. Je li tome razlog nestabilna situacija na globalnom tržištu?

Vjerojatno, jer neizvjesnost cijena žitarica koje osciliraju ovisno o klimatskim promjenama i o globalnim nestabilnostima, a i političkim utjecajima i ratovima. Znači, sve su to parametri koji dramatično utječu na promjene cijena žitarica.

Povrće je visoko dohodovna kultura, to je svima poznato. Oko povrća ima nešto više posla nego oko žitarica, ali je i potencijal zarade puno veći.

Podravka se osjeća jako odgovornom kompanijom i osjećamo potrebu da poljoprivrednicima u Hrvatskoj damo mogućnost da rade nešto drugo, što bi ih učinilo zadovoljnijim, smanjilo njihovu ovisnost o proizvodnji isključivo žitarica i otvorilo im perspektivu za proizvodnju povrtnih kultura koje su sigurno dohodovnije.

A mogu li to učiniti bez navodnjavanja?

Ne mogu, navodnjavanje je ključna stvar za proizvodnju povrtnih kultura. Povećava se navodnjavana površina u Hrvatskoj. Slažem se da to ide malim koracima, ali tu postoji veliki potencijal. Podravka sada navodnjava polovicu ukupnih površina koje obrađuje. Bez toga nema uzgoja povrća.

Planirate li događaje poput tribine u Osijeku na nekim drugim lokacijama?

Mi konstantno razgovaramo s poljoprivrednicima iz cijele zemlje. Ove godine je bio fokus na sjeverozapadnom dijelu i u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji, gdje smo intenzivnije komunicirali s poljoprivrednicima. U Slavoniji je dvorana bila puna, preko 300 onih koji su došli čuti što nudimo.

Je li vas iznenadio taj interes?

Je, ugodno nas je iznenadio i cijela atmosfera je bila iznimno pozitivna. Komunikacija i pitanja su bila vrlo afirmativna. Mi smo tamo došli s poštenim namjerama. Rekli smo poljoprivrednicima koji su nam planovi.

Što su pitali čitatelji Agrokluba?

Našem sugovorniku postavili smo pitanja koja su zanimala čitatelje.

Zašto ste otkazali ugovore našim proizvođačima i uvozite peršin, mrkvu i sve za Vegetu iz Srbije?

Ne uvozimo peršin i mrkvu iz Srbije, i ostalo što je spomenuo čitatelj. To nije točna informacija. Podravka je, rekao bih, jedina hrvatska multinacionalna kompanija. Dvije trećine svega što proizvedemo prodajemo u svijetu. Na svjetskim smo tržištima izloženi jakoj konkurenciji međunarodnih multinacionalnih kompanija, domaćih proizvođača. Na tim policama moramo biti konkurentni.

Mi bi u Hrvatskoj kupili apsolutno sve što je moguće, ukoliko to u našoj zemlji postoji, odnosno da se proizvodi. Ključni sastojci Vegete su sušeno povrće. U Hrvatskoj u ovom trenutku, barem koliko mi znamo, nema proizvođača sušenog povrća koji je u stanju proizvesti količine koje su nama potrebne. Dok se ta situacija ne promijeni mi smo nažalost prisiljeni uvoziti sušeno povrće.

Je li onda u Vašim dugoročnim planovima sušara dolazi u obzir?

Ne razmatramo investiciju u sušaru za povrće. Vidimo potencijal investicija u nekim drugim elementima. Ukoliko se netko drugi ohrabri ili odluči ući u investiciju sušare za povrće, Podravka će sigurno biti zainteresirana za suradnju.

Zašto pod imenom Podravka koristite većinom uvoznu sirovinu?

Nama je ambicija kupiti sve što se proizvede u Hrvatskoj. Mi možemo po nekim poslovnim standardima koje Podravka podrazumijeva integrirati u naše proizvode. To vrlo dedicirano radimo i jako smo fokusirani na to da što više voća i povrća kupimo iz domaće proizvodnje. Jedan dio, iz razloga koje sam ranije spomenuo, jednostavno ne možemo.

Može li se Slavonija uzdati u Podravku - tvornica za preradu povrća se radi puno bliže Sloveniji, nego Slavoniji?

Tvornica se radi u zoni u kojoj je centar za preradu voća i povrća Podravke. Tvornica u Kalniku kraj Varaždina je stara tvornica gdje prerađujemo svo naše voće i povrće. Poljoprivredom se bave ljudi i u Međimurju, Križevcima, Podravini...taj prsten oko tvornice će biti zainteresiran proizvoditi povrće za tu tvornicu. Naravno, mi želimo nastaviti suradnju i s istarskim kooperantima, ali i potaknuti razvoj proizvodnje i u Slavoniji koja bi sigurno mogla proizvoditi dosta toga za našu tvornicu.

Za ovu sezonu ugovaranje završeno

U kojoj mjeri kod kreiranja razvojih politika uzimate u obzir nove prehrambene trendove nadolazećih generacija?

Mi to jako pratimo. Podravka je valjda jedina kompanija u Hrvatskoj koja je donijela nutritivnu strategiju. Fokusirani smo na prehrambene navike i na potrebu da hrana koju proizvodimo bude što zdravija, upakirana u ekološki prihvatljivu ampabažu. Jako puno radimo u tom kontekstu. Uspjeli smo u nekoliko godina smanjiti korištenje soli u našim proizvodima za 300 tona, a količinu šećera za nešto manje od 1.500 tona.

Za kraj, recite nam gdje poljoprivrednici mogu doći do više informacija ako su zainteresirani za suradnju s Podravkom – kome i kada se javiti?

Već imamo dobru i intenzivnu komunikaciju s proizvođačima koja je uhodana, čak i s poljoprivrednicima koji nam u ovom trenutku nisu kooperanti, ali nam prodaju svoje proizvode. Poruka je vrlo jasna – nama je apsolutni interes da poljoprivrednici u Hrvatskoj budu što uspješniji. Jer uspjeh Podravke je simbiozno vezan uz uspjeh domaćih poljoprivrednika.

Zašto podravski ratari ulaze u proizvodnju povrća?

Jako smo zainteresirani da poljoprivredna proizvodnja napreduje, da bude što efikasnija i kvalitetnija jer to sigurno može pozitivno utjecati na Podravkin rast i razvoj kompanije kao jedne od najvećih u ovom dijelu Europe.

Uvijek se mogu javiti našem sektoru za poljoprivredu, postoje ljudi koji vode kooperaciju i odnose s poljoprivrednicima. Za ovu sezonu smo više manje ugovorili sve što smo trebali, ali siguran sam da će u sljedećoj godini biti potencijala za ugovaranje još više poljoprivrednih površina za povrće koje Podravka treba u svojim proizvodima.

Pogledajte cijeli razgovor s Ivanom Ostojićem u podcastu Agrokluba.