Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita povrća
  • 27.11.2022. 13:30

Koje mjere zaštite povrća primijeniti u plastenicima?

Najčešće se u jesenskom i zimskom periodu sade salata, špinat, crveni luk i češnjak. Infekcije se javljaju u rasponu od 2 do 28 °C.

Foto: Bojan Kecman
  • 446
  • 40
  • 0

Više je mjera koje se mogu primijeniti u zaštiti povrća koje se sije ili sadi u plastenicima tijekom narednih mjeseci. Zbog sve toplijih zima korovi u plastenicima počinju ranije s nicanjem, a ako se ne postave folije, potrebno je vršiti okopavanje, odnosno, čišćenje zemljišta kako bi se biljke mogle nesmetano razvijati.

Osim okopavanja i folija, može se obavljati i malčiranje rednog i međurednog prostora sa slamom, sijenom i korom drveta, kaže Milana Kočić iz Resora za pružanje stručnih usluga u Ministarstvu poljoprivrede RS.

"U najznačajnije jednogodišnje korove spadaju štir, loboda, mračnjak, dvornik, crna pomoćnica, a u višegodišnje, muhar, divlji sirak, koštan, pirika. Ako se želi kemijsko uništavanje korova koriste se herbicidi", pojašnjava Kočić.

Salatu napada više bolesti

Najčešće se u jesenskom i zimskom periodu sade salata, špinat, crveni luk i češnjak. Najznačajnija bolest salate je plamenjača, Bremia lactucae, koja može ugroziti proizvodnju u svim fazama razvoja biljaka. Osim salate isti simptomi javljaju se i na špinatu.

Kod zaraženih biljaka glavica se lako odvaja od korijena

Infekcije se javljaju u rasponu od 2 do 28 °C. Na listovima se uočavaju svijetlo-zelene do žute pjege, oivičene lisnim nervima.

"Pjege vremenom postaju tamnocrvene, s naličja u periodu vlažnog vremena, javlja se bijela prevlaka. Tkivo u zoni pjega nekrotira i suši se", precizira naša sugovornica, dodavši da se patogen održava u zaraženim biljkama i biljnim ostacima.

Osim plamenjače, značajne su i bolesti: bijela trulež, Sclerotinia sclerotiorum, siva plijesan, Botrytis cinerea, bakterioze i trulež biljaka. Trulež se najčešće javlja u vrijeme formiranja glavice, u zoni korijenovog vrata.

Što se može sijati i saditi pred zimu?

Kod zaraženih biljaka glavica se lako odvaja od korijena koji ostaje u zemlji. Vrat korijena postaje mekan, posmeđi i trune. Na donjem dijelu glavice, poslije se razviju prvo sivi, a onda crni duguljasti roščići, nepravilnog oblika. U početku su mekani, a poslije otvrdnu. Niske temperature i visoka vlažnost pogoduju razvoju patogena.

I bakterije pričinjavaju štetu

Kada je riječ o uzročniku bakterijske truleži, Xanthomonas sp. i Pseudomonas cichorii, treba istaći da je patogen naročito prisutan u objektima sa slabim provjetravanjem. Kočić ističe da se prvi simptomi pokazuju u vidu tamno-zelenih vlažnih pjega i to po ivici listova.

"Tijekom vlažnog i prohladnog vremena dolazi do širenja zone, a lišće salate, dobiva sluzav izgled. Također, isti simptomi vidljivi su i kod špinata", dodaje.

Uzgoj mladog luka u plasteniku - od sadnje do zaštite

Simptomi truleži biljaka, Fusarium spp., pokazuju se u vidu vlažne truleži, a na površini gljiva, formira se micelij koji može biti bijele, žute ili roze boje. Potom se širi u unutrašnjost plodova i smeđe je boje. Prodire kroz povrede i rane ili plodove koji su oslabljeni izlaganjem niskim temperaturama. Prezimljava u zemljištu, a infekcije se šire vjetrom i vodom. Uskladišteni plodovi mogu biti i zaraženi tijekom vegetacije i tako uneseni u skladište.

Zaražen luk iznijeti s parcele

Najteža bolest koja može zahvatiti luk svakako je plamenjača luka, Peronospora destructor. Bolest uništava lisnu masu, i dovodi do smanjenja prinosa.

Odbačene glavice iz skladišta značajan su izvor zaraze

"Formiraju se sitne svijetlo-žute pjege, koje se vremenom povećavaju, a listovi se na mjestu pjege prelome i vise prema zemljištu", kaže Kočić i pojašnjava da se na tim mjestima za vrijeme visoke vlažnosti zraka razvijaju sivo-ljubičaste prevlake. Zaraza s nadzemnog dijela, kako dalje pojašnjava, prelazi na lukovice koje omekšavaju i trunu.

"Odbačene glavice iz skladišta značajan su izvor zaraze i ne smiju se ostavljati u blizini parcele gdje se planira saditi luk", navodi ova stručnjakinja.

Mjere zaštite

Kada je riječ o mjerama zaštite navedenih biljaka najznačajnije su preventivne mjere kao što su:

  • Zaštita rasada i korištenje zdravog sadnog materijala (ako se proizvodi rasad, koristiti dezinficiran supstrat te ga tretirati preparatima na bazi bakra);
  • Uzgoj otpornih sorti;
  • Uklanjanje biljnih ostataka;
  • Plodored;
  • Provjetravanje plastenika;
  • Reguliranje temperature;
  • Reguliranje vlage;
  • Tijekom sadnje salatu treba rasaditi na nešto većim razmacima u redu i između redova;
  • Smanjeno i kontrolirano korištenje dušičnih gnojiva;
  • Zaštita mladih biljaka već u fazi prvog pravog lista;

Osim preventivnih za zaštitu povrća u plasteniku, tijekom jeseni i zime mogu se koristiti pesticidi, kao i sredstva dozvoljena u ekološkoj  proizvodnji.


Povezane biljne vrste

Salata

Salata

Sinonim: - | Engleski naziv: Lettuce | Latinski naziv: Lactuca sativa L.

Salata pripada porodici glavočika (Compositae). Glavičasta salata sadrži prosječno 94 % vode, 2 % šećera, 0.6 % sirove celuloze, 0.6 % mineralnih tvari i 1.2 % sirovih proteina.... Više [+]

Špinat

Špinat

Sinonim: Spanać | Engleski naziv: Spinach | Latinski naziv: Spinacea oleracea L.

Špinat je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici lobodnjača (Chenopodiaceae). Potječe iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gdje se uzgaja i konzumira već više... Više [+]

Tagovi

Milana Kočić Resor za pružanje stručnih usluga Zaštita povrća Salata Crveni luk Špinat Plamenjača luka Plamenjača salate Bijela trulež


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.