Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Europska prijestolnica zelja
  • 28.01.2023. 09:00
  • Varaždinska, Vidovec

Kako je uzgoj kupusa doveo do razvoja ruralnog turizma i titule europska prijestolnica zelja?

Proizvodnja sjemena na našem gospodarstvu isključivo je prenošena s generacije na generaciju. Bilo je velikih administrativnih problema dok ga nismo zaštitili, ali upornošću smo došli do cilja, kaže čuvarica sjemena Marija Cafuk.

Foto: Goran Gazdek
  • 1.489
  • 121
  • 0

Članovi Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva obišli su Općinu Vidovec kako bi se upoznali s mogućnostima razvoja ruralnog turizma oslonjenog na bogatu tradiciju poljoprivrede i proizvodnje hrane. Ta je općina najmanja u Varaždinskoj županiji (jedanaest naselja sa šest tisuća stanovnika), ali je zbog uzgoja autohtone sorte kupusa postala poznata izvan državnih granica pa će njezin načelnik Bruno Hranić u svakoj prigodi ponosno istaknuti kako je Vidovec europska prijestolnica zelja i to obrazložiti riječima: "Ono je naš znamen na kojemu stoljećima gradimo svoj zeljarski identitet poštujući iskustvo i vrijednosti koje su na njemu stvorili naši preci“.

Egidu europska prijestolnica zelja općina je zaslužila činjenicom da se nigdje u Hrvatskoj ne proizvodi tako kvalitetan kupus kao u vidovečkom kraju, da se pod nazivom varaždinsko zelje prvi put spominje u knjizi Povrćarstvo iz 1787. godine i da gotovo nema obitelji koja ga ne proizvodi što mu je 2011. donijelo oznaku izvornosti na nacionalnoj, a 2017. i na europskoj razini.

Osim toga ovdje se od jeseni 1997. godine održava trodnevna gospodarska, kulturna i zabavna manifestacija Zeljarijada koju posjeti oko deset tisuća gurmana i ljubitelja folklora, tradicije i povijesti. Jedinstveni festival potiče Ministarstvo poljoprivrede kao jedan od specifičnih oblika kontinentalnog turizma.

Od kupusa do ruralnog turizma 

Novinarima su o tome u Etno kući (KITEC, kulturno-informativno-turističko-edukacijski centar) govorile Emina Ljubek, viša stručna suradnica za opće poslove i EU fondove Općine Vidovec i Marija Cafuk, čuvarica sorte Varaždinskog zelja i glavna promotorica Proizvodnje poljoprivrednih proizvoda (PPP) Jurica Cafuk.

Etno kuća vrijedna 2,7 milijuna kuna sagrađena je europskim novcem i otvorena u listopadu 2019. Predviđena je za razvoj ruralnog turizma, u njoj se nalazi multifunkcionalna dvorana koju koristite sve općinske udruge i Turistička zajednica. Opremljena je zbirkom starinskih predmeta koji dočaravaju nekadašnji način života. Fotografije varaždinskog fotoreportera Željka Hajdinjaka na zidovima prikazuju procesa proizvodnje zelja od sjemena, sadnje, cvjetanja i branja preko kiseljenja do sarme kao finalnog proizvoda.

Detalj Etno kuće u Vidovcu 

"Etno kuća je replika nekadašnje stare Lukine kuće u kojoj je ranije bio društveni dom. Nije mogla biti obnovljena pa smo ju srušili i sagradili novi objekt. Danas je to spoj rustikalnog i modernog“, rekla je Emina Ljubek.

Na samo par koraka od etno kuće je PPP Cafuk koje jedino čuva genetsku liniju Varaždinskog zelja, od sjemena do proizvodne i prerađivačke palete u što se na licu mjesta mogu uvjeriti svi zainteresirani.

"Već pet generacija naše familije bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Nitko se ničim nije bavio osim poljoprivrede, svatko iz generacije ostavio nešto svojega. Otac je od 1962. godine  s proizvodima bio zastupljen na opatijskom tržištu kad je taj grad bio u povojima suvremenog turizma“, prisjeća se Marija Cafuk.

Čuvarica sjemena 

Upravo toj obitelji Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je status čuvara sjemena čuvane sorte varaždinski kupus. Proces proizvodnje sjemena, naglašava gospođa Marija, traje dvije godine, a počinje na polju biranjem najljepše glavice koje moraju biti plosnate i zbijene nakon čega se presađuju na zaštićene prostore.

"Proizvodnja sjemena na našem gospodarstvu isključivo je prenošena s generacije na generaciju. Bilo je velikih administrativnih problema dok ga nismo zaštitili, ali upornošću smo došli do cilja“, rekla je.

Varaždinsko zelje pripada grupi kasnih sorti otpornih na hladnoću, a vegetacija traje sto dana što jamči posebnu kvalitetu. U optimalnom stupnju tehnološke zrelosti specifičnih je morfoloških svojstva, objašnjava Marija, po kojima se razlikuje od drugih vrsta zelja.

"Ima čvrsto zbijene plosnate glavice, nema izraženi kocen i rebra, a list je toliko tanak da se prilikom stavljanja na dlan naziru obrisi prstiju, a pri tome je elastičan i čvrst. Kad se nakiseli, ima specifičnu žutu boju te specifičan hrenasti okus. Zbog tih karakteristika lako se savija pa je idealan za sarme“, ispričala je Marija Cafuk.

Megasarma od dvije tone zelja 

PPP Cafuk posebnu pažnju posvećuju specifičnoj promociji Varaždinskog zelja koja podrazumijeva i organiziranu sadnju s vrtićkom djecom kako bi im se od malih nogu ukazalo na autohtoni proizvod ne raste na policama u dućanu nego na poljima njihova zavičaja. Glavni su donatori za Vidovečku megasarmu, koju, kao gastronomsku deliciju, predstavljaju na Zeljarijadi, trećeg vikenda u rujnu. Za pripremu megasarme potrebno je dvije tone Varaždinskog zelja ili približno 22 tisuće listova od zelja.

Tko su najvećih 10 proizvođača kupusa u Hrvatskoj?

Kupus se kiseli bez aditiva u ogromnom bačvama od četiri tone i gazi se kao nekada. Za njim, kazuje Marija, vlada velika potražnja u cijeloj Hrvatskoj, a kupci koji dolaze na kućni prag iz udaljenijih krajeva vele da im se isplati putovati po kvalitetni proizvod jer dobro nema cijenu.

Osim Varaždinskog zelja zaštićeno je i bučino ulje te Vidovečki gibanik, kolač od heljdinog brašna, sira i buće. Ali, to je neka druga priča i razlog za još jedan posjet ovom kraju.


Fotoprilog


Tagovi

Varaždinsko zelje Europska prijestolnica zelja Autohtona sorta Marija Cafuk Vidovec Čuvarica sorte


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Oranje njive prava je gozba i za rode #RuralFoto #proizvodnja