Najveći prinosi dobivaju se kombinacijom organskih i mineralnih hraniva. Kupusnjače najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim tlima, s pH 5,5 - 6,5.
Gnojidbu kupusa treba obaviti na osnovi agrokemijske analize zemljišta. Potrebe mladih biljaka nakon presađivanja najveće su za dušikom, u fazi formiranja glavica izraženiji su zahtevi za fosforom dok su potrebe za kalijem najveće u fazi rasta glavice. Najveći prinosi dobivaju se kombinacijom organskih i mineralnih gnojiva. Kupusnjače najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim tlima, sa pH 5,5 - 6,5.
Osnovna gnojidba izvodi se s jeseni, zaoravanjem stajnjaka 20 - 40 t/ha i mineralnim hranivom NPK formulacije 8:16:24 u količini od 400 - 500 kg/ha. U novije vrijeme sve više se koriste granulirana gnojiva koja imaju sličan sadržaj dušika i fosfora, a izraženiji kalij i koja su oplemenjena mikro elementima.
Do rasađivanja treba unijeti 1/3 ili 2/3 P i K. Ostatak se dodaje u dva prihranjivanja, prvo se izvodi dva do tri tjedna nakon presadnica i to prilikom međuredne obrade i tada se dodaje 1/3 dušika, a druga prihrana izvodi se u fazi formiranja lisne rozete, s 1/3 dušika, fosfora i kalija.
Zbog čestih navodnjavanja dolazi i do ispiranja elemenata iz površinskog u dublje slojeve pa je, s obzirom na plitki korijenov sustav, neophodno obaviti i jedno do dva prihranjivanja dušičnim mineralnim gnojivima, s 200 kg/ha KAN-a ili 100 kg UREE.
Voditi računa prilikom prihrane da velike količine dušičnih gnojiva u kasnijim fazama produžavaju vegetaciju, a često i izazivaju pucanje glavica. U praksi se najčešće izvodi jedna prihrana s 1/2 dušika i 1/3 fosfora i kalija od ukupne količine, na 20 - 30 dana od presađivanja kada krene najintenzivniji rast rozete. Ukoliko proizvođači nemaju raspršivače, prihranjivanje obavljaju neposredno prije zalijevanja. Prilikom zaštite možemo dodavati folijarno amino kiseline, u količini od 150 ml/100 l. Ako se na pojedinim parcelama uoči nedostatak kalcija, onda je potrebna količina od 25 - 30 kg/ha.
Pravilnom ishranom skraćuje se vegetacija, što je značajno u proizvodnji ranog kupusa. Dovoljna količina dušika u fazi presadnica i do trenutka formiranja glavica te visoka količina fosfora u periodu formiranja glavica pospješuju zrenje kupusa. Količina potrebnih hraniva je: 200 - 300 N, 120 - 150 P2O5 i 250 - 350 K2O i 40 - 60 MgO.
Autor: dipl.inž. povrćarstva, Dragan Mijušković, Savjetodavna RS
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.
Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pup nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvjetno stablo i... Više [+]Tagovi
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
