Gnojidba kupusa - kolike su potrebe za hranivima?

Gnojidbu kupusa treba obaviti na osnovi agrokemijske analize zemljišta. Potrebe mladih biljaka nakon presađivanja najveće su za dušikom, u fazi formiranja glavica izraženiji su zahtevi za fosforom dok su potrebe za kalijem najveće u fazi rasta glavice. Najveći prinosi dobivaju se kombinacijom organskih i mineralnih gnojiva. Kupusnjače najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim tlima, sa pH 5,5 - 6,5.

Uzgoj kupusa u plastenicima

Osnovna gnojidba izvodi se s jeseni, zaoravanjem stajnjaka 20 - 40 t/ha i mineralnim hranivom NPK formulacije 8:16:24 u količini od 400 - 500 kg/ha. U novije vrijeme sve više se koriste granulirana gnojiva koja imaju sličan sadržaj dušika i fosfora, a izraženiji kalij i koja su oplemenjena mikro elementima.

Dovoljna su dva prihranjivanja

Do rasađivanja treba unijeti 1/3 ili 2/3 P i K. Ostatak se dodaje u dva prihranjivanja, prvo se izvodi dva do tri tjedna nakon presadnica i to prilikom međuredne obrade i tada se dodaje 1/3 dušika, a druga prihrana izvodi se u fazi formiranja lisne rozete, s 1/3 dušika, fosfora i kalija.

Zbog čestih navodnjavanja dolazi i do ispiranja elemenata iz površinskog u dublje slojeve pa je, s obzirom na plitki korijenov sustav, neophodno obaviti i jedno do dva prihranjivanja dušičnim mineralnim gnojivima, s 200 kg/ha KAN-a ili 100 kg UREE.

Dušik produžava vegetaciju

Voditi računa prilikom prihrane da velike količine dušičnih gnojiva u kasnijim fazama produžavaju vegetaciju, a često i izazivaju pucanje glavica. U praksi se najčešće izvodi jedna prihrana s 1/2 dušika i 1/3 fosfora i kalija od ukupne količine, na 20 - 30 dana od presađivanja kada krene najintenzivniji rast rozete. Ukoliko proizvođači nemaju raspršivače, prihranjivanje obavljaju neposredno prije zalijevanja. Prilikom zaštite možemo dodavati folijarno amino kiseline, u količini od 150 ml/100 l. Ako se na pojedinim parcelama uoči nedostatak kalcija, onda je potrebna količina od 25 - 30 kg/ha.

Kako proizvesti sjeme kupusa

Pravilnom ishranom skraćuje se vegetacija, što je značajno u proizvodnji ranog kupusa. Dovoljna količina dušika u fazi presadnica i do trenutka formiranja glavica te visoka količina fosfora u periodu formiranja glavica pospješuju zrenje kupusa. Količina potrebnih hraniva je: 200 - 300 N, 120 - 150 P2O5 i 250 - 350 K2O i 40 - 60 MgO. 

Autor: dipl.inž. povrćarstva, Dragan Mijušković, Savjetodavna RS