Uzgaja se zbog sočnog i ljutog korijena, koji se upotrebljava kao salata za razna jela. Ima veliku hranjivu vrijednost
Obični ili uzgajani hren (Armoracia rusticana) je višegodišnja biljka, s korijenom (podzemnim stablom) koje je valjkasto, glatko, žute boje. Za prehranu se koristi korijen jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg hrena.
U prehrani stanovništva uzgaja se zbog sočnog i ljutog korijena koji se upotrebljava kao salata uz razna jela. Ima veliku hranjivu vrijednost. Sadrži oko 23 posto suhe tvari, od čega 12 posto ugljikohidrata, do 4,5 posto bjelančevina i do 2,3 posto celuloze. Od mineralnih tvari ima najviše kalija i kalcija, zatim fosfora i sumpora, magnezija.
Hren: Korijen se vadi krajem jeseni - zdrav je i svjež i prerađen
Po sadržaju vitamina C (oko 120 mg) ispred većine je drugih vrsta povrća. Sadrži u znatnim količinama i vitamine kompleksa B, posebno vitamin B1. Kalorična vrijednost mu je prilično visoka. Lišće je također jestivo i manje je ljuto nego korijen.
Njegov specifičan miris i ljut okus potječe od eteričnog ulja, koje omogućava stvaranje sokova za probavu i poboljšava apetit. Zbog postojanja tog ulja u obliku glikozida, korijen hrena dobiva žućkastu boju. Sadržaj ovog ulja je od 50 do 215 mg na 100 g hrena.
Ljekovitost se ogleda u liječenju jetre, opekotina i herpesa, a štiti i od prehlade. Naročito je pogodan pri liječenju bronhitisa, astme i tuberkuloze. Preporučuje se osobama koje nemaju dovoljno želučane kiseline, onima koji pate od nadutosti ili imaju lijena crijeva. Ne preporučuje se onima koji imaju upale sluznice želuca i crijeva, čir na želucu i dvanaestercu, ni osobama koje imaju bolesti bubrega. Kao lijek se koristi protiv skorbuta, reume, raznih plućnih bolesti i kašlja.
Glavna berba je u jesen (kraj listopada, početak studenog) kada lišće požuti i promjer korijena iznosi najmanje dva centimetra. Međutim, može se brati i tijekom cijele godine. Treba izbjegavati vađenje po smrznutom zemljištu, jer se prekinut ili oštećen izdanak kvari i gubi upotrebnu vrijednost. Rano proljetno vađenje izbjegavati, jer vlažno i hladno vrijeme posredno utječe da dobar dio hrena ostane u zemlji.
Prije vađenja, pokosi se i odstrani lišće s parcele. Vadi se posebnim plugovima koji mogu izorati korijen s dubine od 50 cm. Duboko izoravanje je neophodno kako se ne bi oštetilo jednogodišnje korijenje, koje će služiti kao sadni materijal sljedeće godine. Izoravanje se obavlja u suprotnom smjeru od smjera sadnje.
Za vađenje korijena je moguće koristiti vadilice za krumpir, kombinacije kopača i vadilica, kombajne. Na malim površinama mogu se koristiti štihače, krampovi, vile. Ovaj posao je vrlo težak i treba voditi računa da korijenje bude neoštećeno ili sa što manje oštećenja, kao i da vađenje bude što temeljnije jer se danas hren sve više proizvodi u jednogodišnjem ciklusu.
S glavnog zadebljalog korijena se odstranjuju glave i bočno korijenje, klasira se i odmah sprema u hladnjače, gdje se na temperaturi od - 2oC čuva do trenutka korištenja. Povađeni se mogu poslije čišćenja od zemlje i odstranjivanja bočnih žila i žilica, trapiti u umjereno vlažan pijesak. Tada se čuvaju na 0oC do 10oC, pri relativnoj vlažnosti zraka 85 do 95 posto.
Ludbreški hren dobio nacionalnu zaštitu naziva: Ljut i oštar, a koristan i zdrav
Bočno jednogodišnje korijenje, koje je duže od 20 cm priprema se kao sadni materijal za iduću godinu i čuva na već opisane načine. Dvogodišnji korjenovi se klasiraju u dvije klase. Prvu klasu čini korijenje promjera većeg od tri centimetra, a drugu klasu dva do tri centimetra.
Prinosi su od 10 do 15 t/ha. Od toga je oko 70 do 80 posto konzumno dvogodišnje korijenje hrena, a ostatak od 20 do 30 posto je bočno i sitno jednogodišnje koje se se koristi za industrijsku preradu. S jednog hektara moguće je proizvesti oko 100.000 jednogodišnjih reznica hrena.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Kren, ren | Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Hren je višegodišnja biljka i uzgaja se zbog zadebljalog podanka (rizoma), a jednogodišnji izboji podanka koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz podanka se razvije... Više [+]Tagovi
Autor