Željko Lenart: Zakon o sjemenu uništava seljaka zbog interesa velikih dorađivača

Iako je dogovoreno da će izuzeća biti jasnije propisana u spornom članku 16., komentari na Zakon o sjemenu ne prestaju. Tako su danas saborski zastupnici HSS-a i HSU-a na održanoj konferenciji za novinare upozorili kako ono ide najviše na ruku dorađivačima sjemena, a ne poljoprivrednim proizvođačima.

"Svake godine kada otvorim vrećicu sjemena soje i sipam je u sijačicu zažalim što nisam uzeo svoje sjeme od prošle godine i posijao ga”, rekao je HSS-ov zastupnik Željko Lenart koji je i sam poljoprivredni proizvođač te dodao kako je kvaliteta sjemena loša. 

Dorađivači ne znaju odakle sjeme dolazi

Problem po njemu predstavljaju i troškovi transporta koji su skupi, a dorada i certifikacija koštaju toliko da nitko neće ulaziti u taj trošak jer je veći od kupnje certificiranog sjemena. 

Druga stvar koja je po njemu problematična u zakonu je da dorađivači jednostavno nemaju odgovornost za ono što rade. “Za kvalitetu sjemena nije odgovoran dorađivač i onaj koji ga je certificirao, već onaj koji ga prodaje”, istaknuo je Lenart. Kao primjer naveo je sjeme paprike koje on koristi, a koje je proizvedeno na Tajlandu, pakirano u Nizozemskoj, a firma u Hrvatskoj ga prva stavlja na tržište i odgovorna je za kvalitetu sjemena, iako trgovac u Hrvatskoj to sjeme nije ni vidio ni pakirao niti zna što je unutra.

Osvrnuo se i na samu nemogućnost prodaje i, kaže, apsurd u kojem neki povrtlar može sijati stare sorte, ali ih ne može npr. podavati na tržnici. "Pitanje je zbog čega je to tako ako je prošlo sve faze koje je prošlo i sjeme koje dorađivač prodaje. Svatko od nas ima neke svoje sorte koje čuva i uzgaja si ono kakvog nema certificiranog na našem tržištu”, rekao je. 

Silvano Hrelja (HSU) je pozvao birokraciju ministarstva "da prestane voditi brigu oko interesa samo pojedinih grupacija i da prestanu biti “euro uvlakači” jer nas na donošenje ovakvog zakona EU još uvijek ni ne tjera".

Djelatnici Agronomskog fakulteta podržali Inicijativu

Osim navedenih, na novi Zakon reagirali su i djelatnici Zavoda za oplemenjivanje, genetiku i biometriku s Agronomskog fakulteta Zagreb navodeći da iako smatraju da će donijeti neka poboljšanja, bit će narušena bioraznolikost koja je ključ poljoprivredne proizvodnje i koja je u rukama domaćih proizvođača.  

"S obzirom da stručna javnost dosad nije dala argumentirani osvrt na svaki pojedini zahtjev dopisa Inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo!“, a proglašava ih se nestručnim, smatramo da prije donošenja konačne verzije Zakona, postoji potreba za organiziranjem okruglog stola“, navode u dopisu kojeg su potpisali dr. sc. Maja Žulj Mihaljević, doc. dr. sc. Ivanka Habuš Jerčić i prof. dr. sc. Snježana Kereša.

Sa Zavoda za oplemenjivanje tvrde kako je ovo njihov osobni, stručni stav, a s obzirom da na ovu temu nije provedena nikakva javna rasprava na fakultetu.

Podsjećamo, Agronomski fakultet podupire Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, no sporan im je članak 16. za kojeg su zatražili doradu.