Zbog političke samovolje oko državnog zemljišta uništit ćemo kvalitetne proizvođače!

Kako bi upozorili na brojne probleme oko raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović i predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK, Antun Golubović iz sela Đurići u općini Drenovac iz Vukovarsko-srijemske županije, održali su u ponedjeljak konferenciju za medije u Zagrebu.   

Čelnik Komore, podsjetio je da je u veljači 2018. godine donijet Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je nadležnost za dodjelu s Agencije za poljoprivredno zemljište, prenio na jedinici lokalne samouprave (JLS). Taj zakon je izazvao brojne prijepore i kod JLS i kod poljoprivrednih proizvođača, a temeljem njega se vrlo malo raspolagalo poljoprivrednim zemljište. U svibnju 2022 godine su donesene izmjene i dopune Zakona, a tijekom rujna i listopada ove godine i brojni provedbeni pravilnici.

"U razdoblju od 2019 do 2022 donijete su tri izmjene i dopune zakona, dvije uredbe i 19 Pravilnika vezano uz legislativu poljoprivrednog zemljišta", naveo je uvodno Mladen Jakopović.

Zakup poljoprivrednog zemljišta postao izuzetno kompliciran

Prema njegovim riječima, posljednjih tjedana doznajemo o raspisivanju natječaja, te donošenja odluke o dodjeli u zakup koji izazivaju veliku buru, nevjericu i nezadovoljstvo kod velikog broja naših poljoprivrednih proizvođača. Stočari su shvatili da su u nepovoljnoj poziciji, dok su dugogodišnji zakupci, uredni posjednici, počeli gubiti poljoprivredno zemljište koje su godinama obrađivali, ulagali u njega i brinuli o kvaliteti, a na temelju te zemlje dobivali i potpore iz fonda ruralnog razvoja kao i kredite banaka, koje sada treba vraćati, ali očito bez poljoprivrednog potencijala.

Kako se čulo, općina Čađavica, jedan je od medijski najpoznatijih primjera gdje naši stočari ostaju bez zemlje, odnosno na svojoj vlastitoj koži osjećaju svu nepravdu i nerazumijevanje institucija na koji način pravedno provesti zakone i propise, te pritom zaštiti dobre proizvođače. Jakopović drži da je situacija sa zakupom poljoprivrednog zemljišta postala izuzetno komplicirana.

Epilog dodjele zemlje u Općini Čađavica: Branko Karamarković prodao 120 krava i zatvorio farmu

Brojne općine i gradovi godinama nisu provodili natječaje, a proizvođači su zemlju koristili temeljem kratkoročnih ugovora ili tzv. "potvrda", koje su sada, zbog isteka vremena na koje su dane, prestale važiti te posjednici više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje. Na terenu su sve češće kontrole poljoprivrednih inspektora koji im izriču kazne, budući da je zakon izričito propisao da korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, bez valjanje pravne osnove, nije dopušteno.

Predsjednik HPK ističe da potvrda ili čak i Ugovor o zakupu istječu brojnim poljoprivrednicima, njihova procjena je da se radi o cca 150.000 ha, dok s druge strane natječaji za dodjelu zemlje nisu raspisani ili ako jesu, trajat će cca 6-9 mjeseci dok se cijeli postupak okonča.

"Zato se postavlja pitanje što da radimo u ovom pravnom vakuumu? Da sijemo i obrađujemo zemlju koju su naši poljoprivrednici dosada obrađivali, ali 'bez valjane pravne osnove' izbog toga plaćamo kazne ili da čekamo da nas se deložira? Dakle, bez poljoprivrednog zemljišta, nema poljoprivredne proizvodnje, a bez nje nema ni proizvodnje hrane", naglasio je. 

Produktivnost na 30 posto one u EU

Drugi problem, kaže, je onaj koji sukladno Zakonu JLS mogu, ali ne moraju odrediti maksimalnu veličinu državnog poljoprivrednog zemljišta koja se može dati jednom PG na njihovom teritoriju. Pojedino vrlo hrabro ograničavaju veličinu poljoprivrednog posjeda za 30 ha pa čak i manje, što nekim kvalitetnim dosadašnjim posjednicima znači bankrot jer ne mogu zadržati PG sa 10/20/30 posto dosadašnjeg zakupa zbog mehanizacije, broja stoke, broja zaposlenih i dr.

Pitanje je rade li to na temelju kvalitetnih analiza, strateških ciljeva ili su takve odluke donijeli iz političkih i inih drugih razloga, koji su sve samo ne u svrhu razvoja poljoprivrede, jer jako dobro smo svjesni da nam je rascjepkanost PG jedna od glavnih problema u nedovoljnoj produktivnost gdje smo tek na 1/3 prosjeka EU.

"I sada imamo slučaj da u susjednim općinama jedna ima max od 30 ha, a druga 1000 ha. Pitamo se, kakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje da tu primijenimo", ističu u HPK.

Poljoprivrednike se kažnjava s 5.000 kuna, a natječaja za zemljište nema - riješite to!

On smatra kako će se hrvatskoj poljoprivredi, zbog političke samovolje, dogoditi da ćemo unišiti kvalitetne poljoprivredne proizvođače, koji ostvaruju rezultate na europskom nivou s odličnim prinosima te su konkurentni na EU tržištu poljoprivrednih proizvoda, posebice npr. ratari. Pritom se možemo dovesti u situaciju da ćemo teško 'stvoriti' nove uspješne poljoprivrednike, jer za uspješnu poljoprivredu je potrebno puno znanja, kapitala i vremena.

"Logika da će na istoj površini koju je izvrsno obrađivalo jedno PG, ostvariti istu količinu proizvodnje, istu kvalitetu, iste prinose 10 poljoprivrednika, naprosto nije točna. Stvaramo mrtve kapitale, a imamo ogroman broj napuštenih farmi ostalih još iz nekadašnjih propalih operativnih programa. Čini se da ćemo opet jako skupo plaćati loše političke odluke u poljoprivredi", istaknuo je. 

Golubović: Kerimo se u Slavoniji, a ne možemo ući u posjed!

Antun Golubović ističe da je u sadašnjoj vrlo neizvjesnoj situaciji po pitanju globalne prehrambene sigurnosti, kad je u Ukrajini zbog rata zasijano 18 posto manje površina, proizvodnja hrane prvorazredno pitanje i svako eksperimentiranje na tom području je nedopustivo. "Jer mi se sada 'kerimo u Slavoniji', a zasijat ćemo 20 do 25 posto manje jer ne možemo ući u posjed, jer natječaji, ako bude žalbi, neće biti gotovi još dvije godine", naglasio je.   

Hrvatska ima u poljoprivrednoj proizvodnji strukturu u kojoj prevladava biljna proizvodnja žitarica, uljarica, industrijskog bilja. Kako kaže, naša stočarske proizvodnja je značajno smanjena i opstali su veći proizvođači koji su uz stočarstvo imali i odgovarajuću ratarsku proizvodnju, koja im omogućuje proizvodnju vlastite stočne hrane. To sve nije moguće raditi na malim, rascjepkanim, nepovezanim, neuređenim površinama poljoprivrednog zemljišta, kakva se očito sada žele ponovo stvarati.

Za ruralni razvoj RH izdvaja 24, Irska 148, a Češka 395 posto

Odgovarajući na upite, Jakopović je kazao da je Europska komisija na temelju strukturnih pokazatelja utvrdila da hrvatski poljoprivredni sektor još uvijek odlikuju manja poljoprivredna gospodarstva, manja produktivnost rada i učinkovitost te niži faktorski dohodak, ali i kupovna moć u odnosu na prosjek EU-a. EK je konstatirala da takva nisu pogodna za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, što znači da su niske učinkovitosti i produktivnosti.

Domagoju Nadu ulazak u posjed državnog zemljišta stopirao je DORH

Hrvatskoj bi, poručio je, trebao biti cilj stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta, koje se može privesti namjeni te dodatno provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Cilj bi trebao biti povećati ukupnu površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta. Na tome putu, ne ohrabruje ni izdvajanje za ruralni razvoj u idućih pet godina, jer RH izdvaja 24 posto, Poljska 65 posto, Slovenija 102 posto, Irska 145 posto, Češka 395 posto...

Na kraju je pozvao domaće potrošače da kupuju hrvatsko za vrijeme bladganaske potrošnje, jer na taj način čuvaju svoja radna mjesta i pomažu domaćoj proizvodnji hrane.