Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Odbor za poljoprivredu
  • 01.07.2022. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Vučković: Povijesna prava ostaju, a iz njih se ne mogu izuzeti stočari koji nemaju stoku

Izravna plaćanja usmjerena su prema 6,5% najvećih tvrtki, a 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima 546 puta veće potpore od prosječnog PG-a, čulo se na saborskom Odboru za poljoprivredu.

Foto: Saborski odbor za poljoprivredu
  • 5.310
  • 556
  • 0

Saborski Odbor za poljoprivredu na tematskoj je sjednici raspravljao s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njenim suradnicima o Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i komentarima koje je na isti dostavila Europska komisija (EK). Radi se o 413 opažanja s tim da samo Mađarska, od 18 članica EU koje su pripremile svoje planove za idućih pet godina, ima više.

Ministrica Marija Vučković istaknula je da je Ministarstvo poljoprivrede održalo dvadesetak konzultacija s EK te s dionicima sektora te dodala kako je veći dio komentara koje je dostavila Komisija zajednički svim državama članicama, i kako je Hrvatska, zbog transparentnosti postupka, pisanim putem podržala javnu objavu ovih komentara.

Nova članica Odbora, Martina Vlašić Iljkić zatražila je da se javnosti učine dostupnim sve primjedbe i odgovori hrvatske strane na iste te izrazila zabrinutost zbog neodređivanja gornje granice prava na plaćanja.

Drži da u novom programskom razdoblju treba osigurati pravedniju raspodjelu sredstava kroz izravna plaćanja. 

Vilim Matula, pak, mišljenja je kako su odgovori na opažanja EK loša opravdanja, te kako ih je potrebno prihvatiti i osigurati pravednost u dodjeli izravnih plaćanja, ali i osigurati dostupnost zemljišta i kapitala poljoprivrednicima, posebno uzimajući u obzir da su prihodi hrvatskih poljoprivrednika značajno niži od europskog prosjeka.

Da Hrvatska treba biti leader u proizvodnji zdrave, ekološke i održive proizvodnje hrane, rekao je i Goran Ivanović ocijenivši kako su opažanja prilika za stvaranje još boljeg političkog i provedbenog okvira ZPP u Hrvatskoj. Obradivo zemljište treba staviti u funkciju, pa je u tom smislu i u Nacionalni obrazovni program potrebno vratiti programe obrazovanja vezane uz poljoprivrednu djelatnost kako bismo osigurali dovoljno stručnog kadra, smatra Ljubomir Kolarek.

Petir: Poljoprivrednicima bez stoke i dalje milijuni kuna?

Predstavnica HGK Žaklina Jurišić, istaknula je kako se zbog niske razine produktivnosti koja iznosi 30 posto, neizvjesnosti rasta cijena poljoprivrednih inputa, stagnacije volumena stočarske proizvodnje i značajnog udjela izravnih plaćanja u ukupnom dohotku poljoprivrednih gospodarstava, zalažu za zadržavanje dosadašnjeg modela izravne potpore uz primjenu konvergencije do 2026. godine. Gospodarska komora ne podržava ograničenja plaćanja (capping) jer bi isto, rekla je, imalo veliki utjecaj na održivost srednjih i velikih poljoprivrednih gospodarstava u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje.

S druge strane, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) je stava kako povijesna prava treba zadržati, no iz istih treba izuzeti poljoprivredna gospodarstva koja nemaju stoku, rekao je predsjednik Mladen Jakopović. Mišljenja je da je definiciju aktivnog poljoprivrednika potrebno vezati uz poljoprivredna gospodarstva koja su minimalne ekonomske veličine od 3000 eura i imaju barem jednog stalno zaposlenog. Rekao je i kako bi za aktivnosti iz Mjera ruralnog razvoja 7 i 8 bilo potrebno pronaći druge izvore financiranja, a na terenu je potrebno ojačati rad savjetodavaca i u iste aktivnosti uključiti HPK.

Kako se čulo, u 2020. polovica novca za izravna plaćanja usmjerena je bila prema 6,5 posto najvećih tvrtki, te 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a da gotovo 70.000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u Upisnik. "Što otvara pitanje svih pitanja u poljoprivredi – pravedne distribucije potpora", upozorila je predsejdnica Odbora Marijana Petir.

Ona je pitala i što se planira poduzeti da se ostvari redistribucija izravnih plaćanja prema malim i srednjim poljoprivrednicima i kako se Ministarstvo planira postaviti u pogledu tzv. povijesnih prava te hoće li i dalje nastaviti isplaćivati potpore stočarima koji nemaju stoke na što su reagirali poljoprivrednici, ali i šira javnost.

Tko će odlučiti ukidaju li se povijesna prava na plaćanja dogodine?

Upozorila je da su sektorske intervencije usmjerene samo prema obveznim intervencijama, tj. voću i povrću, pčelarstvu i vinu te da nema primjerice sektora maslinovog ulja u kojem bilježimo izvrsne rezultate. Nije dobro da za ne primjenu u drugim sektorima kao obrazloženje koristimo argumente koji više ne drže vodu jer nismo članica EU od jučer, nego već 9 godina, ističe Petir.

EK: 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja

Istaknula je kako Komisija Hrvatsku potiče da u potpunosti iskoristi mogućnosti intervencija u okviru ZPP za povećanje održive domaće proizvodnje obnovljive energije, uključujući bioplin.

"U nekoliko smo navrata na sjednicama Odbora raspravljali o ovom pitanju i s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, no nisam sigurna jesmo li se pomakli s mrtve točke i je li HEP najveći kočničar realizacije ovih projekata ili ima još uskih grla", rekla je. Upozorila je da se društvena, socijalna i komunalna infrastruktura ne može isključivo financirati iz Fonda za ruralni razvoj već da je za opstanak hrvatskog sela potrebno višeizvorsko financiranje za što je potrebna međuresorna suradnja baš kao i za potpunu brzu širokopojasnu pokrivenost ruralnih područja Internetom, koja bi se trebala uspostaviti do 2025. godine, a za što je utvrđen financijski jaz od 778 milijuna eura.

Odgovarajući na brojne upite, Vučković je odgovorila kako EK u svojim opažanjima, u kojima je upozorila da 20 posto korisnika prima 77 posto izravnih plaćanja, nije ustvrdila da je model isplate izravnih plaćanja loš, već je zatražila dostavu dodatne analize. U tom je smislu Ministarstvo poljoprivrede otvorilo dijalog s dionicima sektora kako bi se uspostavio model kojim bi se smanjila razlika u pravima na plaćanja, te je planirana 100% konvergencija do 2026. godine.

"Ministarstvo poljoprivrede daje potporu svim poljoprivrednim proizvođačima, više sredstava usmjerit će se u novom programskom razdoblju na investicijsku potporu, a zelena ambicija u Strateškom planu nije smanjena", rekla je. 

Ravnatelj Uprave za ruralni razvoj i potpore Goran Lipavić kazao je da je predviđen rast ekološke poljoprivrede za 60 posto, koja je samo prošle godine povećana za 10.000 ha, te sada pod ovom poljoprivredom imamo ukupno 116.000 ha. U novcu je u sedam godina na našu ekološku poljoprivredu, kaže, potrošeno 190 milijuna eura, a za idućih pet godina je planirano 230 milijuna eura. Eko poljoprivreda nosi, kaže, dodatni broj bodova na natječajima, a u osvrtu na dvogodišnju kronologiju događaja, između EK i RH, kazao da je do komplikacija došlo i zbog krivog prevođenja. 

Bijeg poljoprivrednika u ratare?

Ministrica je podsjetila i kako je izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu olakšan i ubrzan pristup državnom poljoprivrednom zemljištu, na pravičan način jer su prije natječaji bili prilagođeni velikim poslovnim subjektima, pa se tako bodovala poljoprivredna mehanizacija. Uz to, kaže, 60 posto stredstava na investicijskim natječajima ide malim poljoprivrednicima, a prosječne potpore malim i srednjim poljoprivrednicima iznose 109 eura.  

Vučković je potvrdila nedovoljan broj i nepovoljnu starosnu strukturu savjetodavaca i istaknula kako će se u suradnji s HPK i uz potporu privatnoj savjetodavnoj službi, u narednom razdoblju osigurati njihova dostupnost na terenu, koji je sada blizu 300. Uz prijedlog definicije aktivnog poljoprivrednika, rekla je kako godišnje u prosjeku 110.000 poljoprivrednih gospodarstava podnosi jedinstveni zahtjev za potporu, te kako bi vezivanje te definicije uz vrijednost gospodarstva moglo dovesti do povećanja koncentracije potpora. Isto tako drži da ne može proći prijedlog HPK o oduzimanje povijesnih prava poljoprivrednicima koji nemaju stoku.  

Uz programiranje novih sektorskih intervencija, rekla je kako za isto ne postoji interes koji bi jamčio korištenje sredstava, ali i najavila proširenje sektorskih intervencija od 2025. godine. Navela je i da je za proizvodnju energije iz održivih izvora osigurano 300 milijuna kuna za primarne proizvođače i više od 100 milijuna kuna za prerađivače, dok je sustavima javnog navodnjavanja namijenjeno 550 milijuna kuna s vrijednošću projekata od 15 milijuna eura, ali planira se i posebno financiranje opreme za navodnjavanje.

Tijekom sjednice, član Odbora, Stipan Šašlin upozorio je na "bijeg poljoprivrednika u ratare" zbog trenutno povoljnih cijena žitarica, ali i četiri mjeseca rada godišnje. "Bijeg koji je neodrživ jer ne mogu svi imati 200 ha obradivog zemljišta", rekao je. 

Petir je na kraju zaključila da odgovore na ključna pitanja iz Nacionalnog plana "nisu dobili".  


Fotoprilog


Tagovi

Sabor Odbor za poljoprivredu Strateški plan ZPP Marija Vučković Marijana Petir


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

🧄🧄🧄Primamo naruđbe za pravi domaći češnjak iz vlastite proizvodnje, jesenjska sadnja, sorta rani ljubičasti, odlična mirisa i okusa i te pogodno za konzumaciju i sadnju, sve ručno obrađivano i tretirano samo se eko i prirodnim preparatima(C... Više [+]