• Zagrebačka županija
  • 11.12.2019. 09:45
  • Grad Zagreb, Zagreb

Vodeći su po proizvodnji pjenušca, a revitaliziraju i tradicionalne voćne vrste

Iz Zagrebačke županije su pozvali poljoprivredne proizvođače da se uključe u digitalnu platformu sljedivosti, odnosno da putem QR koda unaprijede svoju proizvodnju, jer će potrošači onda znati što i od koga kupuju.  

Foto: Marinko Petković
  • 210
  • 14
  • 0

"Projekti razvoja poljoprivrede i sela Zagrebačke županije - Probudimo Hrvatsku", koji su u različitim fazama izvođenja, s tim da je završen dugogodišnji projekt klonske selekcije sorte kraljevine, predstavljeni su na CroAgru - sajmu poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije.

Pročelnik županijskog Ureda za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Josip Kraljičković kazao je da je za poljoprivredu u ovoj, ali i sljedećoj godini namijenjen iz županijskog proračuna, (koji je prošle godine imao izvršenje 330 milijuna kuna), 21 milijun kuna. Dodao je da je osim cijelog niza poljoprivrednih projekata, tu i projekt pametnih sela, koji je počeo u Općini Rakovec, a proširit će se na cijelu županiju. "Ne bi bilo loše kada bi obuhvatio i ostale županije, jer ubrzano gubimo stanovništo na ruralnom prostoru", ističe Kraljičković. 

Portugizac i pjenušci s Plešivice i Zeline

Doc. dr. Ana-Marija Jagatić-Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kazala je da se u projekt koji je u godinu dana trebao utvrditi potencijal portugisca, prve županijske robe marke, odazvalo 12 proizvođača, iako su oni htjeli uključiti sve. Dodala je da su analizirali 180 aroma kod pjenušaca te utvrdili dva njegova stila, jedan je s Plešivice, a drugi iz Zeline.

Inače, pjenušac je najbrže rastuća kategorija vina u svijetu, ali i Hrvatskoj, gdje je zabilježena njegova 3,7 posto veća prodaja. Zagrebačka županija je vodeća u Hrvatskoj po proizvodnji pjenušca, s udjelom od 26 posto. No, na tržištu, kaže, nedostaju tzv. slatkih pjenušca, kakvi dominiraju u svijetu, a ovo je bilo prvo istraživanje na temu pjenušavih vina u Hrvatskoj.

Predstavljajući rezultate jednogodišnjeg projekta očuvanja i revitalizacije tradicionalnih voćnih vrsta u Zagrebačkoj župniji, prof.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić s Agronomskog fakulteta kazala je da je projekt trajao jednu sezonu, koja je bila manje rodna od prošlogodišnje, a cilj je, osim inventure, utvditi i ekonomsku isplativost tradicionalnih sorata. Obišli su 11 lokacija u pet privatnih voćnjaka, od Vrbovca do Križa, te je prikupljeno najviše uzoraka jabuka. "Utvrdili smo da se na malom prostoru, čak u jednom selu, za jednu sortu jabuka koristi čak sedam naziva što treba rasčistiti', istaknula je prof.dr. Skendrović Babojelić.  

S druge  strane, i potrošači voća se moraju osvjestiti, jer je unutarnja kvaliteta ploda, bilo jabuke božićnice ili kruške citronke, važniji od lijepog izgleda i privlačne boje, kakav imaju komercijalne sorte voća. Čak i jabuke iz eko uzgoja, kao što je sorta Idared, koja je najviše rasprostranjena u komercijalnom uzgoju, zaostaje po kvaliteti za tradicionalnim sortama jabuka, zaključak je ovoga projekta.   

Josip Kraljičković: Politika još nije prepoznala značaj eko poljoprivrede, potpore nisu dovoljne

"Ipak, veliki dio tradicionalnih sorata, bilo jabuka, krušaka ili šljiva propada, iako se i na Nacionalnoj razini borimo za očuvanje biljnih genetskih izvora", istaknula je prof.dr. Skendrović Babojelić. Primjerice, kruška tepka ima veliki potencijal za proizvodnju rakije, ali je više nema tko brati na Žumberku. Tu su i stare trešnje iz Okića, koje su pokazale potencijal, kao i šljiva bistrica.   

Rezanjem troškova u proizvodnji mlijeka do veće cijene 

Predstavljajući projekt pod nazivom 'Upravljanjem zdravljem stada s ciljem razvoja konkuretne proizvodnje mlijeka i mesa' u županiji prof.dr. Antun Kostelić sa Zavoda za opće veterinarsto Agronomskog fakulteta je kazao da se do veće cijene mlijeka može doći smanjenjem troškova u njegovoj proizvodnji. Primjerice, u hranidbi krava, koja čini 50 posto troškova proizvodnje mlijeka, promjenom navika je moguće smanjiti troškve 10 do 20 posto, a najvažnija je voluminoza.

On je istaknuo da su na ovom projektu na farmama surađivali veterinari i agronomi, što kod nas nije praksa, a nije ni prepoznata od strane državnih institucija. Cilj projekta je bio pripremiti uzgajivače za klimatske promjene koje su već na djelu.

Iz županije su pozvali poljoprivredne proizvođače da se uključe u digitalnu platformu sljedivosti, odnosno da putem QR koda unaprijede svoju proizvodnju jer će potrošači onda znati što i od koga kupuju.  

Dugogodišnji projekt poboljšanja genetske osnove sorte kraljevina, koji je trajao godinama od 2003., a završen je 2018. godine, predstavio je prof.dr. Darko Preiner sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Njime su utvrđena četiri različita klona kraljevine, a proizvođači od njih mogu raditi tzv. puna vina ili bazna vina (pjenušce).  Podignut je i matičnjak, a prva plemka je bila ove godine, tako da vinogradari imaju dovoljno sadnog materijala.

Novi trogodišnji projekt je 'Pametna poljoprivreda u Zagrebačkoj županiji - unaprijeđenje vinogradarske proizvodnje primjenom preciznog vinogradarstva'. Prve godine su odabrani vinogradi snimani dronom, a u drugoj i trećoj godini slijede zahvati u njihovoj pravovremenoj zaštiti i poboljšanju proizvodnje na osnovu baze prikupljenih podataka. 


Tagovi

Zagrebačka županija Poljoprivredni projekti Portugisac Voće Vinograd Mlijeko


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.


Partner