Pretraga tekstova
Odgovornost za bilo kakav nedostatak djelotvornosti ili fitotoksičnost povezanu s primjenom Mocapa prebacuju isključivo na poljoprivrednike.
Prema projekcijama Zelenog plana, Europska bi unija trebala postati klimatski neutralna do 2050. Strategija od farme do vilice postavlja konkretne ciljeve za ozelenjavanje sektora, uključujući smanjene upotrebe pesticida za 50 posto što bi građanima trebalo osigurati zdravu i kvalitetnu hranu. No, unatoč ovim naporima, propusti u EU još uvijek postoje.
Nedavno je novinarka, Valia Ahchieva otkrila da se u Bugarskoj i dalje koristi sredstvo za zaštitu bilja Mocap koje sadrži aktivnu tvar zabranjenu u EU, a tamošnje Ministarstvo poljoprivrede ga i dalje subvencionira, navodi Euractiv. Naime, ondje je za hitnu upotrebu odobrena upotreba etoprofosa - djelatne tvari koja se koristi za suzbijanje žičnjaka u krumpiru i ostalim povrtlarskim kulturama poput rajčice, patlidžana, paprike, krastavaca, tikvica te dinja, lubenica i bundeva.
Europska Komisija (EK) je opozvala odobrenje ove djelatne tvari 2019., a prethodno kupljene zalihe mogle su se koristiti do ožujka prošle godine. Međutim, zamjenik izvršnog direktora Bugarske agencije za sigurnost hane (BFSA), Nikolay Rosnev je u prosincu 2020., ponovno odobrio ovu tvar.
U pismu Nacionalnog udruženja proizvođača krumpira napominje se da BFSA nije odgovorna za bilo kakav nedostatak djelotvornosti ili fitotoksičnost povezanu s primjenom tog sredstva. Dakle, odgovornost se prebacuje isključivo na poljoprivrednika koji koristi taj proizvod.
EK je ovu djelatnu tvar ocijenila kao vrlo otrovnu, a unatoč tome bugarske vlasti i dalje dopuštaju njezinu upotrebu ne poduzimajući odgovornost za posljedice. Štoviše, u okviru posebnog programa državne potpore za suzbijanje žičnjaka na krumpiru, Državni fond je platio tamošnjim poljoprivrednicima gotovo milijun eura za pokrivanje troškova primjene insekticida.
Iako postoji sedam drugih sredstava koja su odobrena na razini EU za borbu protiv ovog štetnika, ta država i dalje dopušta i subvencionira zabranjeno. Dodatno, taj je insekticid ondje skuplji za čak 70 posto zbog zabrane prodaje u EU.
Zamjenik izvršnog direktora BFSA, Nikolay Rosnev komentirao je da je proizvod dopušten na temelju uredbe kojom je dozvoljena hitna upotreba u trajanju od 120 dana. No, ekolozi su ranije upozoravali da će države članice takvu mogućnost zlouporabiti.
Članak 53. Uredbe EU također glasi da se, prije ukidanja zabrane sredstva za zaštitu bilja, Komisiji mora poslati znanstveno izvješće o izvanrednoj situaciji u državi članici EU. No, to nije bio slučaj s Bugarskom. Inspektori za zaštitu bilja u šest regionalnih uprava za sigurnost hrane negirali su postojanje bilo kakve "hitne situacije" povezane sa štetnicima krumpira u toj zemlji..
Na pitanje zašto se, primjerice, francuski i poljski krumpir ne štite Mocapom, Katya Trencheva, profesorica agrotehnike sa Šumarskog sveučilišta, komentirala je da se ondje najvjerojatnije strogo poštuju sve agrotehničke mjere koje su potrebne. "Postoji niz akcija koje svaki poljoprivrednik mora slijediti kako bi imao čiste i kvalitetne proizvode. Na kraju dana, najvažnije je zdravlje ljudi", poručila je.
Koliko god ironično izgledalo, nacionalna agencija koja bi trebala nadgledati poštivanje prehrambenih standarda u najsiromašnijoj članici EU dopušta upotrebu ovog insekticida, a to čak i sufinancira.
Pogledajte videoprilog ove novinarke:
Tagovi
Bugarska Valia Ahchieva Etoprofos Mocap Zabrana EU
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 3 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/