Tržnice mogu zaposliti do 100 tisuća ljudi!

Tržnice moraju biti dovoljno velike da prihvate sve one koji imaju svoje proizvode za prodaju i sve one koji te proizvode namjeravaju kupiti, moraju biti zaštićene od svih vremenskih nepogoda, klimatizirane i dobro osvijetljene, radno vrijeme tržnica mora biti kao i u marketima, moraju imati dovoljan broj parkirnih mjesta za sve posjetitelje, a parkirna mjesta moraju biti besplatna.

Takve tržnice pružile bi mogućnost da svi oni koji žele nešto proizvesti, imaju te proizvode gdje prodati i imaju kritičnu masu kupaca koji će to kupiti, kaže uspješni šibenski poduzetnik i vlasnik trgovačkog lanca Djelo Joso Slamić.

Ideja Šibenčanina Jose Slamića

Joso Slamić smatra kako u Hrvatskoj treba izgraditi 400 tržnica po uzoru na trgovačke centre u kojima bi prodavali samo domaći poljoprivrednici.

Slamić tržnice vidi kao mjesta od posebnog značaja, kako u svakodnvenom životu lokalne zajednice, tako i gospodarskom razvoju cijele zemlje. Gradska tržnica je mjesto u kojemu se ogleda duh, način života, bogatstvo i kultura njegovih stanovnika. One su mjesto susreta, kupovine, prezentiranja proizvoda i poduzetništva. U pojedinim svjetskim metropolama neka od ovakvih mjesta imaju karakter kulturno-povijesnog spomenika i uživaju zaštitu države.

Tržnice predstavljaju i važan dio turističke ponude jer se na njima mogu kupiti autohtoni lokalni proizvodi, na tržnicama se može procijeniti kakvi su ljudi koji tu žive, kako u ekonomskom i kulturološkom, tako i u svakom drugom pogledu. Značaj tržnica za gospodarstvo, posebno za lokalnu poljoprivredu, jest što su one produžena ruka proizvodnje, dodirna točka s tržištem.

U tržnice se u zadnjih 25 godina nije ulagalo

Nažalost, situacija u Hrvatskoj jest takva da je posljednih kvarat stoljeća dolazilo do degradacija tržnica koje prodaju domaću robu, a rasta trgovačkih lanaca koje prodaju uvoznu robu. Stanje na terenu precizno opisuje Slamić.

Time bi se otvorilo sto tisuća radnih mjesta, a poticali bismo i domaću proizvodnju.

"Ako tržnice u Hrvatskoj promatramo kroz vremensko razdoblje od zadnjih 25 godina, moramo primjetiti da su tržnice ostale točno tamo gdje su i bile, odnosno u tržnice se u zadnjih 25 godina uglavnom ništa nije ulagalo.

Pošto se u tržnice nije ulagalo postale su ružne, derutne, neugledne, pune štakora, smeća, prljavštine, na njima nema ni svjetla ni blještavih reklama, izložene su svim mogućim vremenskim nepogodama, radna vremena tržnica su relativno kratka, a vrlo često zbog vremenskih neprilika uopće ne mogu raditi, parkirnih mjesta uglavnom nema, a i ono malo što ima podliježe naplati, roba se plaća isključivo gotovinom, prodavači često obolijevaju od išijasa, reume, vena, bubrega. Pri tome moramo ponoviti da su tržnice namijenjene prvenstveno za prodaju roba koje proizvode domaći, odnosno lokalni proizvođači", kaže Slamić te dodaje,

Tržnice zamijenili prodajni centri

"Istovremeno, u tih zadnjih 25 godina izgrađeni su bezbrojni prodajni centri, sve je puno svjetla i blještavih reklama, svi prostori su klimatizirani, radna vremena skoro da su neograničena, postavljene su razne igračke za djecu, izgrađena su ogromna parkirna mjesta uz te prodajne centre, roba se plaća gotovinom, karticama ili na neki drugi način, nudi se čak i beskamatna otplata na rate, prodavači postaju sve ljepše odjeveni, govore strane jezike i stalno se smješkaju. Međutim, u tim centrima uglavnom se prodaje uvozna roba, čime se stimulira otvaranje radnih mjesta u državama gdje se ta roba proizvodi, dok naša zemlja ostaje bez tih radnih mjesta.

Projekt klimatiziranih tržnica

Slamićeva ideja jest investirati u tržnice da ona postanu reprezentativna mjesta kupovine. Njihovo uređenje moglo bi se financirati sredstvima državne, regionalne i lokalne razine te povlačenjem novca iz EU fondova gdje god je to moguće. Također predlaže promjene fiskalne politike, uvođenje nižih stopa PDV-a na domaće i svježe proizvode koji se po zakonu moraju oporezivati. Proces moderniziranja tržnica trebao bi ići paralelno s unapređenjem poljoprivredne proizvodnje. Ove mjere bi trebale dovesti do uspješne realizacije projekta klimatiziranih tržnica.

Odvažila se i podigla prvi zadarski jajomat!

"Prema našim procjenama, primjenom navedenih mjera na nivou cijele Hrvatske moglo bi se formirati do 400 klimatiziranih tržnica, koje bi u svemu odgovarale navikama i potrebama kupaca, sa cjelodnevnim radnim vremenom, time otvoriti preko sto tisuća kvalitetnih radnih mjesta, sa godišnjim prometom preko 36 milijardi kuna, koja bi za svoj temelj imala domaću proizvodnju, te bi ta radna mjesta i ta domaća proizvodnja imali veliku ulogu u stabilizaciji i sigurnosti cijele zemlje, a duboko smo uvjereni kako bi to imalo veliki utjecaj i na demografsku sliku Hrvatske, pogotovo ruralnih područja", iznosi svoje procjene Slamić te daje prijedlog za Šibensko-kninsku županiju:

Recept za zapošljavanje

"Konkretno u Šibensko-kninskoj Županiji trebalo bi formirati devet klimatiziranih tržnica. Dvije u Šibeniku te po jedna u Kninu, Vodicama, Drnišu, Skradinu, otok Murteru, Rogoznici i Primoštenu. Njihova uvezanost u sve ostale, već spomenute privredne tokove, lakoćom bi donijela preko 100.000 kvalitetnih radnih mjesta."

Slamićeva ideja zaslužuje da se podrobno analizira. Činjenica jest da hrvatske tržnice propadaju. Domaća proizvodnja na njima odavno je ugrožena uslijed nekontroliranog šverca, prodaja na crno bofl robe. Infrastruktura je loša. Prodavači ljeti trpe vrućine, zimi hladnoću, kišu, vjetar i snijeg. Nema ni najosnovnije usluge za poslovanje i njegovo unapređenje. O tome svjedoči primjer iz Zadra. Poduzetnica i OPG-ovka Jasna Marijačić rado bi postavila jajomat na gradskoj tržnici, ali to je nemoguća misija jer, kako sama kaže, nema ga gdje uključiti na struju. Hrvatske tržnice zaista zaslužuju da se u njih uloži.